Pesticidi (lat.) su kem. spojevi koji uništavaju uzročnike bolesti i štetnike na kulturnom bilju. Zbog opasnosti da naškode i zdravlju čovjeka (i drugih živih bića) posebnim je pravilnikom propisan način rukovanja njima, a na deklaraciji, uz ostale značajne podatke, naročito označeno vrijeme njihova raspada (nestanka, nedostatka karencije), nakon kojeg se tretirana biljka, odnosno njen plod i sl. može koristiti kao živežna namirnica.
Pesticidi suzbijaju jednu ili više skupina organizama. Najčešće se susrećemo s fungicidima (koji služe za suzbijanje gljivica najčešćih uzročnika biljnih bolesti), insekticidima s kojima se suzbijaju insekti i herbicidima kojima se suzbijaju korovi. Postoji i velik broj drugih pesticida kojima se naziv razaznaje prema tome koju skupinu organizama suzbijaju. To su virucidi, baktericidi, akaracidi (Akarine grinje), nematocidi (Nematocera – mušice), aficidi (Aphididae – lisne uši), limacidi (Limnaea, Helix i Limax – puževi), rodenticidi (Rodentia – glodavci), korvicidi (lat. Corvus corax – gavran, sredstvo za suzbijanje štetnih ptica), graminicidi (Gramineae – trave), larvicidi itd.
Neke p. valja upotrijebiti preventivno kako bi se spriječio napadaj bolesti i štetnika. Drugi se koriste kurativno, tj. kad je napadaj već nastupio, a nerijetko i kad je najjači. Pojedini pesticidi su neselektivni, pa govorimo o tzv. totalnim, drugi, pak, djeluju samo na neke vrste. Pesticidi – insekticidi djeluju dodirno (kontaktni), želučano (digestivno) ili dišno (fumigantno). Sistemični pesticidi djeluju na insekte preko soka biljke (ili tjelesne tekućine organizma koji se štiti). Napredan će vinogradar nastojati, uz pomoć specijalizirane stručne literature, saznati mnoge značajne pojedinosti iz ove oblasti, da bi se mogao odlučiti za pravilan izbor i primjenu ovih preparata i „formulacije” (tj. oblika u kojem se on nalazi) i uopće treba li ta sredstva koristiti ili ostati kod već klasičnih načina zaštite vinove loze. S obzirom na to da se u svijetu proizvode brojni pesticidi (navodno i više od 10.000) i u ogromnim količinama (godišnje do 50 milijuna tona), da nekima detoksikacija traje kratko, drugima i do 50 godina, mnogi su karcinogeni (navodno DDT npr. za što postoje i suprotna stajališta), opravdana su nastojanja da se njihova uporaba svede na najnižu moguću mjeru i, kad bi bilo moguće, da se potpuno ukine. U mnogim gospodarskim djelatnostima (poljoprivredi, stočarstvu, prehrambenoj ind., šumarstvu, održavanju komunalnog standarda itd.) provode se znanstvena istraživanja koja su već do sada dala dobre rezultate (metoda diferencijalnog preživljavanja, pestistati i dr.), ali bi i unatoč tome mogli reći da se konačna rješenja ovog pitanja još ne naziru.
Posebnim nacionalnim programom (izmjena 1, izmjena 2 i izmjena 3) nadzirati će se ostaci pesticida u svim prehrambenim proizvodima (i posebno u proizvodima biljnog podrijetla), a za pokriće troškova tog nadzora (“monitoringa”) kojeg će u Republici Hrvatskoj koordinirano provoditi Ministarstvo poljoprivrede, ribarsta i ruralnog razvoja, Ministarstvo zdravstva (sanitarna inspekcija i Hrvatski zavod za javno zdravstvo), te Hrvatska agencija za hranu, svake će godine biti neophodno osigurati potrebna financijska sredstva u Državnom proračunu, u cilju zaštite potrošača. Sve to upućuje na potrebu obrazovanja proizvođača koji su dužni provoditi mjere zaštite u odgovarajućim rokovima itd., kako bi razina ostataka pesticida u živežnim namirnicama i iz njih proizvedenim jelima i pićima bila ispod dopuštene MDK tj. maksimalne dopuštene količine – razine dopuštene količine pesticida (što se propisuje u mg na kg određenog proizvoda).
Vidi: ekološko vinogradarstvo, biopesticidi, biodinamički uzgoj grožđa, HACCP, oporaba.
