Octikavost

je neizlječiva bolest vina koju uzrokuju octene bakterije razlažući alkohol u octenu kiselinu, po čemu je ova bolest i dobila ime. Octene bolest vinabakterije se razmnažaju na zraku i, naročito, ako je temperatura vina povećana (oko 20-35°C). Uzročnike ove bolesti pokazao je prije stotinjak godina Louis Pasteur, a zaštita od te bolesti stara je više tisuća godina (upotreba smole četinara i sumpora u vinarstvu). Svaku, pa i ovu, bolest bolje je spriječiti nego liječiti, stoga valja ispravno provoditi vinifikaciju, ne ostavljati vina u otpražnjenoj posudi, pravilno njegovati (naročito drveno) suđe itd. [[Pravilnik o proizvodnji vina (NN2/2005.) |Prema Pravilniku o proizvodnji vina (NN 2/05.]]), hlapiva kiselost kao octena kiselina u svim proizvodima od grožđa u RH u prometu ne smije biti veća od 0,8 g/l u moštu u fermentaciji i mladom vinu, od 1,0 g/l u ružičastim i bijelim vinima, od 1,2 g/l u crnim vinima, u vinima kasne berbe i vinima izborne berbe, te od 1,8 g/l u desertnim vinima, vinima izborne berbe bobica, vinima izborne berbe prosušenih bobica i ledenom vinu. Iznimku šine vina alkoholne jakosti iznad 13% vol. kod kojih se dozvoljava i viši sadržaj hlapivih kiselina.
Vidi: hlapiva kiselost.