Nitratna direktiva je naziv propisa što ga je donijela EU 12. prosinca 1991. god. (EU 91/676/EEC) u cilju zaštite voda od onečišćenja s nitratima (fosfatima i drugim tvarima koje u površinskim i podzemnim vodama vezuju-uništavaju kisik) što se (prekomjerno ili u neodgovarajuće godišnje doba) kao gnojiva koriste u poljoprivredi. U cilju spriječavanja zagađivanja tala i voda, tom se direktivom i njenim dodacima („Radnim programom“ i „Kodeksom dobre prakse u poljoprivredi“) upućuju i obvezuju poljoprivrednici na mjere (plodored, korištenje gnojiva životinjskog i mineralnog podrijetla u skladu potreba kulture, uzimajući u obzir već u tlu raspoložive količine hranjivih tvari, tip tla, nagib, količinu oborina, blizinu vodotoka radi utvrđivanja područja na kojima će biti zabranjen unos određenih gnojiva i s tim u svezi analitičke kontrole sadržaja dušika, kao i ostalih sastavina itd.) od kojih ovisi plodnost, kakvoća proizvoda i budućnost života. Napomenimo da je prema odredbama Europske Unije gornja dozvoljena granica za unošenje nitrata u tlo 170 Kg/ha.
Za provedbu n.d. poljoprivredni proizvođači mogu ostvariti poticaje za a/izvođenje i b/ prilagođavanje nitratnoj direktivi.
Vidi: gnojidba vinove loze
Rukatac
Rukatac je drugi, ali manje poznati naziv za bijelu vinsku sortu maraštinu (krizol).
