Mošt

Mošt (šira) je sok koji se dobije cijeđenjem izmuljanog, odnosno gnječenog grožđa masulja (masta) ili tiještenjem zrelih plodova grožđa (odn. drugog voća). U svježem soku grožđa (moštu) najzastupljeniji sastojak je voda (obično od 75 do 85%), zatim šećeri (najviše glukoza i fruktoza, obično između 15 i 25%) i org. kiseline (obično između 4,5 i 15,5 g/l). Za kakvoću budućega vina jednako je značajan i sastav drugih tvari (bojila, soli, aromatičnih tvari i dr.), veća ili manja nazočnost kojega ovisi o prirodi sorte, prirodnim čimbenicima u kojima je grožđe nastalo (tlo, podneblje), ali i o stupnju zrelosti grožđa iz kojeg je mošt proizveden i tehnoloških zahvata u postupku proizvodnje grožđa i dakako, njegove preradbe. Kontrolu šećera u moštu najčešće obavljamo uz pomoć brzih metoda (moštomjerom npr.), a kontrolu kiselina titracijom. Prema hrvatskom Pravilniku o proizvodnji vina (NN 2/05.) moštom se smatra na opisani način proizvedeni sok koji sadrži minimalnu količinu šećera od 64 Oe°. Mošt u vrenju se prema istom pravilniku smatra onaj proizvod u kojem je alkoholnim vrenjem nastao etilni alkohol, s tim da je njegova količina veća od 1% vol., ali ne veća od tri petine njegove ukupne potencijalne alkoholne jakosti. Koncentrirani mošt ili ugušćeni mošt, te rektificirani koncentrirani mošt proizvodi se dopuštenim postupcima dehidracije mošta a konzervirani ili nijemi mošt se proizvodi dodatkom dopuštenih kem. sredstava ili fizikalnim postupcima s ciljem da se spriječi alkoholno vrenje, a mošt pri tom ne ugusti. Alkoholizirani mošt je onaj, kojem je dodana propisana količina vinskog destilata ili vinskog alkohola. Ni mošt, ni ostali navedeni proizvodi (izuzev mošta u vrenju, kada se konzumira kao mlado vino) ne služe za neposrednu ljudsku potrošnju, već su osnova za proizvodnju vina, bezalkoholnih pića i drugih proizvoda od grožđa i vina.