Moldavija
Vinogradarstvo i vinarstvo je u Republici Moldaviji (čiji je službeni naziv Republika Moldova) značajna gospodarska grana. U vinogradima koja se prostiru na ravničarskim plodnim tlima između rijeka Prut i Dnjestar i čija je površina smanjena od 195.000 ha (u razdoblju 1991.-1995.) na 130.000 ha u 2001. godini, proizvede se godišnje oko 5.050.000 dt grožđa, od čega se veći dio preradi u vino (i druge proizvode od grožđa i vina u količini od oko 2.151.000 hl), a ostatak uroda na tržištu nudi kao stolno grožđe – zobatice. Glavni vinarski podrumi (smješteni nedaleko glavnog grada Kišinjeva) u Milestii Mici (sa oko 200 km podzemnih tunela, od kojih se samo jedna četvrtina koristi za skladištenje vina i pjenušaca) i manji podrum u Crikovi, posebna su atrakcija koju s interesom posjećuju prijatelji grožđa i vina. Proizvedena vina se u najvećem obujmu uvrštavaju u skupinu kvalitetnih. Ona sadrže oko 12% vol. alkohola i najvećim dijelom su suha, rjeđe polusuha, s visokim sadržajem ukupnih kiselina (između 6 i 8 g/l) pa stoga pitka i osvježavajuća. Sortiment je raznolik, ipak, najviše se proizvode vina iz grožđa visokokvalitetnih sorata aligoté, fétjaska, rizling rajnski, sauvignon bijeli, rkaciteli, traminac crveni, muškat bijeli i dr.
Od crnih najviše se uzgajaju sorte cabernet sauvignon i saperavi, a od domaćih autohtonih kultivara sereksija i černaja, se proizvode lagana crna stolna vina. Vino je, uz neke druge polj. proizvode, glavni izvozni artikal R. M. Da je to tako bilo i u prošlosti, potvrđuje podatak da je na unutarnje tržište SSSR-a (kojem je i ova zemlja pripadala do njegova raspada), isporučivano u nekim godinama i do 320 milijuna boca pjenušavih vina (što predstavlja oko 2,4 milijuna hl vina). Sada je ta proizvodnja smanjena, jer Rusija (navodno zbog neriješenih nekih političkih odnosa u moldavskim pokrajinama u kojima živi i velik broj žitelja ruske nacionalnosi) koči i zabranjuje uvoz moldavskih vina. Izvoz u Europsku uniju također je ograničen velikim carinama (zbog čega su moldavska vina na tržištu te zajednice, prvenstveno zbog visoke cijene, nekonkurentna). Ukupan izvoz vina (u cisternama, bocama i kao pjenušac) dosiže 1,7 milijuna hl/godinu, (što čini skoro 80% ukupne proizvodnje), pa za plasman na domaćem tržištu (na kojem je potrošnja po stanovniku oko 10 L) ostaje oko 500.000 hl.
