Mađarska je s oko 133.000 ha vinograda i proizvodnjom od oko 6.465.000 dt grožđa te oko 3.823.000 hl vina (u razdoblju 1991.-1995.) spala na 93.000 ha, ali je povećala proizvodnju grožđa na 8.590.000 dt i vina na 5.406.000 hl. U svijetu je cijenjena zbog svojih prirodnih desertnih vina, među kojima posebno, počasno mjesto pripada tokajcu. Vinogradarska područja Mađarske razvrstavaju se u 14 zona, od kojih je ona između Dunava i Tise najveća. Zbog pjeskovita tla i njegova sastava, lozu ovdje ne napada trsna uš i zbog toga mnogi čokoti rastu na vlastitom korijenu. Uzgajaju se kadarka i ezerjo te niz lokalnih, autohtonih sorata, a proizvode obična lagana crna i bijela vina, koja pretežito služe u lokalnoj potrošnji. Zona Sopron koja se nalazi na granici s Austrijom poznata je po kvalitetnoj modroj frankovci (soproni kekfrankos) i naročito po poznatom veltlincu (soproni veltlini). Zona Badacsony-Balatonfüred-Csopak, što leži na brežuljkastom terenu sjeverozapadno od Balatona, proizvodi velik broj odličnih bijelih vina na osnovi furminta, ezerjoa, rizlinga i drugih sorata.
U zoni Szekszard proizvode aromatična crna vina iz grožđa sorte kadarka i portugizac, ali i nadaleko znani szekszardi tramini. U zoni Gyöngyös proizvode crno desertno vino i plemenku (chasellas) kao stolno grožđe, a u zoni Eger intenzivno obojeno stasito crno vino iz grožđa sorata kadarka, pinot crni i merlot pod nazivom egri bikaver (što znači egerska bikovska krv). Iz zone Tokay-hegyalja je čuveni tokajac kao suho (tokaji szamorodni i tokaji furmint) i desertno (tokaji aszu i tokaji szamorodni) vino. Znatiželjni putnik će otkriti vrlo raznoliku i zanimljivu vinarsku proizvodnju kako u opisanim tako i u drugim vinogradarskim zonama koje ovdje tek nabrajamo, a to su Mór-Csázár, Neszmely, Mecsek, Villány-Siklós, Somló Debro i Balatonmellék. Uz poznata imena sorata naići će i na mađarske nazive za neke od njih kao npr. szurkebarat (pinot sivi) koraipirosveltelini (rani crveni veltlinac), feherburgundi (pinot bijeli), zoldszilvani (zeleni silvanac), pirostramini (crveni traminac), olaszrizling (graševina) itd. Autohtona mađarska imena i sorte su i leanyka, ezerjo, hárslevelü (odn. lipovina), furmint (hrv. naziv ove sorte je moslavac, rjeđe šipon i mosler) i dr. Još uvijek pretežito klasično vinogradarstvo i sortiment, najromantičniji podrumi Tokaja, poznata mađarska kuhinja i večer na pusti uz mađarsku glazbu, utisci su koje posjetitelj nikad ne zaboravlja.