Kraljevina (imbrina, brina), izrazita vinska sorta kojoj grožđe na sunčanoj strani jače porumeni, pa joj otuda pridjev crvena. Nepovoljne vremenske prilike u doba cvatnje mogu znatno umanjiti urod (zbog osipanja) koji je u protivnom velik i redovit. Uzgaja se na području zapadne Hrvatske, (gdje je Pravilnikom o Nacionalnoj listi… NN 159/04.) u podregijama Moslavina, Prigorje-Bilogora i Zagorje-Međimurje uvrštena među preporučene kultivare v.l. U spomenutim podregijama Hrvatske, kao i u podravskom i posavskom rajonu Slovenije, nekada je bila više nego sada zastupljena u sortimentu. Vina iz njena grožđa su obično slabo alkoholna i vrlo kisela, pa ih potrošači obično pred ispijanje miješaju s mineralnom vodom i tako učine pitkijima. Najveće količine vina kraljevina popije se u domaćinstvima, što ih mali vinogradari proizvode za vlastite potrebe a ne za tržište.
Manji dio proizvedene kraljevine stiže i na tržište, gdje se mogu naći ili pod imenom kultivara, ili pak označena nekim fantazijskim imenom. Iz kategorije kvalitetnih vina najveći broj kraljevina stiže iz zelinskog vinogorja. Prigorska kraljevina je oznaka za kvalitetno vino kraljevinu s oznakom kontroliranog podrijetla s kalničkog vinogorja. Vina kraljevine tržištu nudi i manji broj proizvođača s plešivičkog vinogorja. Zelinsko vinogorje najveći je proizvođač i ponuđač stolnog bijelog suhog vina kraljevina s oznakom kontroliranog podrijetla, kao i vina što su proizvedena od više sorata u kojima je kraljevina prisutna u manjem postotku, ili je pak dominantna. Najčešće se sljubljuje s graševinom, štajerskom belinom i drugim kultivarima kraja gdje se proizvodi.Vina kraljevine najčešće sadrže od 9,5 do 10,5% vol. alk. i između 6 i 6,5 g/l ukupnih kiselina pa bi s obzirom na to i na potencijal kakvoće mogle biti dobro temeljno vino za proizvodnju laganih i nježnih pjenušaca.