Kloroza je česta bolest, točnije poremetnja u fiziologiji prehrane vinove loze. Naime, biljka iz tla uzima i velik broj iona metala, a kada joj ti bioelementi (zbog vezivanja s nekim tvarima u tlu) nisu dostupni, nastupa kloroza. Ovisno o vrsti nedostajućeg iona metala govorimo o vrsti kloroze, a ona može biti manganova (Mn), kalcijeva (Ca), borova (B), najčešće željezova (Fe) ili neka druga. Postoji i tzv. virusna kloroza. Uz kem. i fizikalne reakcije u tlu, na pojavu ove bolesti utječu i specifičnosti fizioloških procesa u biljci, što pokazuje i to da se različite sorte (podloga i plemki) na istom tlu različito ponašaju. Lišće takve biljke (poglavito vršno, mlado) žuti, što je za stručnjake, ali i za neupućene najčešće prvi vidljivi vanjski simptom nastupa bolesti po čemu je ona i dobila ime, pa zbog smanjene asimilacijske površine zaostaje rast mladica i razvoj grožđa. Osim zaostajanja u razvoju, slabije biljke nakon nekoliko godina ugibaju. Pojavu kloroze kod vinove loze najčešće izaziva neodgovarajuća lozna podloga koja ne podnosi prisutnu količinu fiziološki aktivnog vapna u tlu. Pravilan izbor podloge vinove loze jedan je od najboljih i mogli bi reći učinkovitih način u borbi protiv ove pojave.
Neke od podloga (poput V. riparia x V. berlandieri Kober 5BB, 420A, SO4 i dr.) imaju relativno visok stupanj otpornosti na u tlu prisutno aktivno vapno (koje može dosizati i do 20%), kod nekih se kloroza pojavljuje kada je taj sadržaj i znatno manji (npr. kod podloge Rupestris du Lot), dok je samo manji broj loznih podloga (primjerice europsko-američki križanac Chasselas x Berlandieri 41B) sposobno podnositi taj sadržaj aktivnog vapna u tlu i kada on doseže 40%. Da bi izbor lozne podloge bio pravilan i u ovom slučaju valja konzultirati vinogradarskog stručnjaka, koji će na temelju pedološke analize tla (koja će uz ostale važne podatke utvrditi sadržaj fiziološki aktivnog vapna (u %), i posebno sadržaj željeza (u mg/kg), te na temelju tih podataka izračunati indeks pojave kloroze. Taj se indeks dobije tako da se % akt. vapna pomnoži sa 1000, a zatim dobiveni umnožak podijeli kvadratom sadržaja željeza (Fe) u mg/kg (tj. mg/kg)2). Dobiveni broj je traženi indeks (koji pokazuje stupanj otpornosti lozne podloge na aktivno vapno) koji je za razne sorte različit (i najčešće se iskazuje brojevima od 10 do 100, stim da je za u nas najčešće prisutnu loznu (podlogu Vitis berlandieri x Vitis riparia – Kober 5BB) taj indeks 40, a samo za manji broj podloga veći od toga, dok je za velik broj, koje koriste naši vinogradari (poput Vitis berlandieri x Vitis rupestris – Paulsen 1103), taj indeks manji. Ako izbor lozne podloge nije pravilno izabran vjerojatno će nastupiti opisana fiziološka poremetnja.
Kada se zapaze prvi znaci opisane bolesti, tlu valja dodati pripravke kojima će se biljci pomoći dodatkom nedostajućeg elementa.
Kod pojave željezove kloroze taj pripravak je helatni željezov preparat (heterociklički spoj u kojem je vezan metal Fe) koji se može dodati i folijarno (tj. putem lista). U nedostatku takvih pripravaka dodaje se zelena galica (željezov sulfat, FeSO4 u koncentraciji od 10% u vodi, najviše do 10 L po trsu i to obvezno zimi). Postoje i drugi pripravci kojima se otklanjaju poremetnje nastale zbog nedostatka elemenata magnezija, mangana, kalija i koje se ili dodaje u tlo (Sequstren 138 Fe 100 SG) i to tako da se pomješaju s mineralnim gnojivom kojeg se rasipa, ili se pripravak unosi u brazdu, odnosno u jarak koji se iskopa uzduž reda u vinogradu ili se pak otopi u vodi i tako unese u tlo. Količine koje valja dodati variraju ovisno o intenzitetu kloroze, najčešće se kreću između 20 i 30 g/trsu. Dodavanje valja obaviti pred početak vegetacije, a ako se zaštita provodi folijarno, dakle prskanjem lišća (Sequstren Fe 330 u koncentraciji od 0,1 do 0,2% ili željezova galica u konc. 0,5% s ureom konc. 0,5%) tada se zaštita, zbog uštede može provoditi dodatkom u zaštitno sredstvo kojim se primjerice suzbija pepelnica. Za svaku vrst borbe protiv štetnika, bolesti i opisane poremetnje u fiziologiji prehrane vinove loze, preporuča se konzultirati iskusnog fitomedicinara.
