Kasna berba je prema ZOV (96/2003.) predikatna ili dodatna oznaka vina posebne kakvoće proizvedenog iz preporučenih kultivara za određeno područje. Prema cit. Zakonu predikatnim vinima se smatraju ona koja su u dobrim godinama i prikladnim uvjetima dozrijevanja grožđa na trsu, a ovisno o postignutom stupnju prezrelosti grožđa, te vremenu berbe i preradbe dostigla posebnu kakvoću. Vino kasne berbe se proizvodi od grožđa koje je ubrano u stanju prezrelosti i mošt kojega je imao najmanje 940Oe.
U Austriji npr. ovakvu oznaku (Spätlese) mogu nositi vina koja su proizvedena iz grožđa propisanih sorata na nekom vinorodnom području, dakako uz uvjet da je berba obavljena nakon termina tzv. glavne berbe i uz uvjet da sadržaj šećera u grožđu ne bude manji od 19% po babou (odn. 94°Oe). Kao što je iz izloženog vidljivo, isti uvjeti propisani su i kod nas. Vina dobivena preradbom grožđa kasne berbe su bogatija sastavinama, naročito suhim ekstraktom (i to najmanje 18 g/l za bijela, 19 g/l za ružičasta i 20 g/l za crna) i pepelom (od 1,5 g/l za bijela, 1,6 g/l za ružičasta i 1,8 g/l za crna vina).
Takva vina često sadrže i ostatak neprevrela šećera te su izuzetne kakvoće. Zbog toga kao i zbog smanjena korisnog učinka (randmana) i povećanih troškova proizvodnje, na tržištu postižu znatno više cijene, kao i ostala predikatna vina. Stvarni alkohol vina kasne berbe mora iznositi najmanje 5% vol. Sadržaj slobodne sumporaste kiseline u vinima kasne berbe s više od 5 g/l reducirajućeg šećera (preračunatog kao invertni) ne smije biti viši od 50 mg/l, a ukupne ne viši od 300 mg/l. Ako je spomenuti šećer manji, tada su i dopuštene količine slobodne i ukupne sumporaste kiseline manje (za bijela i ružičasta 40 mg/l slobodni i 210 mg/l ukupni, a za crna 30 mg/l slobodni i 160 mg/l ukupni SO2). Prijavu o namjeri proizvodnje vina kasne berbe (i ostalih predikatnih vina s izuzetkom ledene berbe) proizvođač je dužan podnijeti znanstveno-stručnoj ustanovi nadležnoj za određeno područje najmanje 48 sati prije početka berbe.
