Kako se najčešće vina opisuju prema boji

Prema boji vina se razvrstavaju u bijela, ružičasta (opola, rusa ili rosé) i crna (rujna ili crvena).
Na boju vina utječu sorta grož|a, tehnološki postupak proizvodnje grožđa i vina te njegova starost. Vino će promijeniti boju ako (aktivnošću mikroorganizama) oboli, ili (ako zbog fizikalno-kemijskih promjena ili vanjskih utjecaja) u njemu nastupe promjene što ih nazivamo manom vina. Raznolikim enološkim postupcima moguće je vinu mijenjati boju, oduzimati je (npr. tretiranjem enološkim ugljenom, jačim ili slabijim sulfitiranjem, a djelomično i bistrenjem), ili povećavati (npr. dužim čuvanjem bijelih vina u drvenim bačvama i dodatkom karamela u nj, što je u nekim zemljama dopušteno zakonom). Obojena (ružičasta i crna) vina, zajednički se u nas nazivaju još i rujnocrvenim. U našoj novijoj vinarskoj literaturi i u živom govoru, potpuno je napušten naziv ruso za ružičasto, a jednako tako i naziv rujno za crno vino.

Crna se vina, sve češće, iako neopravdano, umjesto crnim, nazivaju crvenim vinima. Te jezične promjene opravdavaju se činjenicom da se u nekim drugim jezicima takva vina baš tako nazivaju. Talijani, npr., od crnog grožđa (uva nera), koje, kao što znamo, baš i nije crno, proizvode crveno vino (vino rosso), što odgovara našem crnom vinu. Slično je i u Francuza, Nijemaca i kod nekih drugih naroda. Valja međutim znati da ni grožđa ni vina nisu ni bijela (kao snijeg) ni crna (kao čađa), pa uobičajeni način njihova razvrstavanja po boji na crna i bijela ne treba uzimati bukvalno i u doslovnom smislu riječi. To vrijedi i za mnoge druge vinarske termine. Stručna terminologija, bez obzira na njenu ograničenost i nepreciznost, mora biti unificirana, da bi se izbjegle moguće greške prigodom ugovaranja, pisanja nalaza nadležnih enoloških kontrolnih laboratorija itd. To je zadatak izabrane skupine vinarskih eksperata i jezikoslovaca, koje bi valjalo tek imenovati na jednom od sljedećih hrvatskih vinogradarsko-vinarskih kongresa. Ne čekajući rezultate i zaključke takva skupa, opišimo u nastavku cijeli spektar nijansi boja vina, a zatim i drugih svojstava izgleda, te mirisa i okusa.

Povezano

Mohaček Marko

Mohaček Marko (1888.-1962.) je bio predstojnik Zavoda za agrikulturnu kemiju i prof. na Polj.-šum. fakultetu u ...

Miris

Miris je ugodan osjet što ga čovjek (i životinje) zapaža (registrira) njuhom. Neugodan osjet se naziva vonj, smrad ...

Biljna zaštita

Biljna zaštita je naziv stručnog časopisa hrv. agronomskog društva, sekcije za biljnu zaštitu, (kasnije nazvan ...
Novosti

Gustoća

Gustoća je naziv za f.v. težinu po jedinici volumena (omjer mase i volumena). V.: SI   

read more

esca

esca ( izgovor eska) je u stručnim krugovima i kod nas u proteklih dvadesetak godina sve češće...

read more