Jelaska, Marcel

Jelaska, Marcel (1914.-2006.), jedan je od najpoznatijih i, s obzirom na ostvarene rezultate, najzaslužnijih hrvatskih ampelografa, ali i cijenjeni enolog, poglavito na populariziranju suvremene proizvodnje i potrošnje vina i proizvoda od vina. Nakon završenog osnovnog obrazovanja (u Skradinu, gdje je rođen), maturiranja (1931./1932. u šibenskoj gimnaziji), i završenog studija agronomije, te početnog praktičnog rada u vinogradarstvu i vinarstvu, najduže razdoblje rada provodi u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša (od 1950.do 1968,) gdje sudjeluje u osnivanju odjela za vinogradarstvo, čiji je dugi niz godina rukovoditelj. U tom se razdoblju bavi determinacijom dalmatinskog loznog sortimena i naročito proučavanjem i selekcijom klonova plavca malog, te uvođenjem (introdukcijom) do tada u Dalmaciji nepoznatih kultivara zobatica (kardinal i dr), moštenica (cabernet sauvignona, cabernet franc i merlota, te loznih podloga prilagodljivih mediteranskom podneblju (poput Paulsen-a i dr).

U nastojanju sticanja novih spoznaja s područja vinogradarskih znanosti, obilazi u to doba najpoznatije vinogradarsko-vinarske institute (između ostalog u Montpellier-u – Francuska, Rimu – Italija i dr.), pa s obzirom na stečena znanja nije slučajno (1957.) izabran za člana ampelografske komisije OIV-ea, a desetak godina nakon toga (1968.), kao vinogradarsko-vinarski ekspert, i za savjetnika FAO-a (tj. organizacije UN za poljoprivredu i ishranu čije je sjedište u Rimu) na području Irana i toj zemlji susjednim azijskim državama. Uz brojne stručne elaborate (od kojih je mnoge u cilju zaštite zemljopisnog podrijetla vina izradio u suradnji s kolegama iz spomenutog Instituta) i znanstvene radove posebno se ističu njegove knjige iz vinogradarstva (Osnove vinogradarstva na primorju) i vinarstva (Ocjenjivanje, potrošnja i serviranje vina).

Zajedno sa Zdenkom Turkovićem obavio je redakciju Dalmatinske ampelografije Stjepana Bulića (za koju je slike u bojama izradila Greta Pexdr Turković, a omotnu stranu Vilko Gliha). U 49-oj knjizi “Djela jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti” koja nosi naslov Otok Susak (čiji je urednik akademik Mijo Mirković) napisao je poglavlje o loznim sortama i njihovoj obradi. Uz brojne članke koje je objavio Marcel Jelaska, posebno valja istaći od njega uređeni pojam ampelografija u Poljoprivrednoj enciklopediji Jugoslavenskog Leksikografskog zavoda Zagreb.

Povezano

Čapski biser

Čapski biser kod nas još i julski muškat i biser od Čabe. Vrlo je rana stolna sorta grožđa svjetlo žute boje; zbog ...

Cuvée

(čitaj cüve, odnosno kive) od fr. riječi cuve (küv), što označava posudu kacu, bure, kadu ili čabar, odnosno riječi

Biser od Čabe

Biser od Čabe istoznačnica za sortu vinove loze čapski biser.
Novosti