Japan je istočnoazijska, pretežito brdovita država, koja se prostire na više od 3000 otoka, od kojih je jedino na dva (najvećem, Honshū i na drugom po veličini zvanom Hokkaidō), vinogradarstvo i vinarstvo značajnije razvijeno. Taj razvoj (uzgoj europske vinove loze i suvremenog načina vinifikacije i podrumarstva) je započeo krajem XX. stoljeća, a do tada su se uzgajali hibridni proizvođači. Najveća se vinogradarska pokrajina Yamanashi, na visoravni Kōfu, u podnožju najveće japanske planine Fuji (izg. Fuđi, 3776 m) na kojoj se loza uzgaja na oko 10.000 ha, što je 2004. godine bilo oko pola ukupnih vinogradarskoh površina u toj zemlji, nalazi stotinjak kilometara jugozapadno od glavnog grada (i najvećeg potrošačkog vinskog središta) Tokija. S obzirom na okruženost morima (japanskim i istočnokineskim, te Tihim oceanom), klima je humidna, pa se borba protiv gljivičnih bolesti provodi i uzgojem vinove loze na 4 do 6 i više metara visokoj armaturi (koju u našim krajevima nazivamo pergola). Od ukupno proizvedenog grožđa (to je bilo oko 3,000.000 dt u razdoblju od 1986.-1990. u kojem su razdoblju i vinogradarske površine bile oko 27.000 ha, a u 2004. godini, kada su vinogradarske površine skoro za trećinu manje i kada se nalaze na oko 22.000 ha, proizvodnja grožđa je registrirana sa 2,058.000 dt), više od pola se potroši kao zobatice, a ostatak preradi u vino.
U godini 2004. proizvedeno je 850.000 hl, pa se domaće tržište opskrbljuje uvozom i vina (u 2004. to je bilo 1,665.000 hl) i svežeg grožđa (129.000 dt/u 2004.) i uvozom grožđica (od 340.000 dt također u 2004. godini). Tradicionalno alkoholno piće u toj zemlji je sake što se proizvodi alkoholnim vrenjem riže (koja se, uzgaja na oko 7% ukupnih ili na 50% obradivih površina Japana), a u značajnom je porastu i potrošnja piva. Godišnja potrošnja vina (koje je ovdje piće novog doba) u proteklih je pet godina varirala između 2,0 i 2,2 L per capite, pa s obzirom na brojno pučanstvo (od oko 130 milijuna stanovnika) i visoku kupovnu moć, Japan je već desetljećima najveći uvoznik vina i grožđica na azijskom kontinentu. U razdoblju 1996.-2004. srednja količina godišnje uvezenog vina iznosila je 1,775.000 hl, a uvoz grožđica u istom tom razdoblju godišnje je iznosio 307.000 dt. Godišnji uvoz svježeg grožđa od oko 130.000 dt je manji od istovrsnog uvoza u neke druge zemlje na tom kontinentu (Kina, Honkong, Tajvan, Tajland).
