Izrael Iako se na ovom prostoru loza uzgajala još u biblijsko doba, za izraelsko vinogradarstvo i vinarstvo se može reći da je jedno od najmlađih. Naime, podizanje vinograda i izgradnja objekata za preradbu na suvremenim osnovama započela je tek 1949., a svoj najveći uspon doživljava u razdoblju 1955./1961. kada je utrostručeno. Na četiri ograničena vinogradarska područja, od kojih je najveće ono nedaleko od Tel Aviva i Jaffe (Rishon le Ziyon), a drugo po veličini istočno od grada Haife (od mjesta Tiberiade do Zefada) uzgajaju se pretežito sorte alicante bouschet, grenache, carignan i cabernet sauvignon od crnih i clairette, ugni blanc, semillon te muškat bijeli od bijelih sorata. Vinogradarske su se površine i u ovoj zemlji smanjile, pa danas iznose polovicu od onih površina koje su bile registrirane u razdoblju 1981.-1985.
Na oko 6.000 ha (stanje 1996.-2001.) godišnje se proizvede oko 909.000 dt grožđa od čega se proizvede oko 80.000 hl vina i oko 14.000 dt grožđica, a najveći dio konzumira u svježem stanju. Izraelska, ponajvećma crna i ružičasta suha i polusuha vina kontrolira državni vinarski institut iz Rehovata. Manji se dio vina izvozi (oko 20% god. proizvodnje), a veći dio služi za podmirenje potražnje na domaćem tržištu, pretežito za potrebe brojnih turista koji posjećuju ovu zanimljivu zemlju, dok je ta potrošnja domaćeg (židovskog i muslimanskog) stanovništva, zbog vjerskog svjetonazora zanemariva. To je razlog da je ukupna potrošnja vina u ovoj zemlji mala i u razdoblju od 1995. do 2001. (prema podacima OIV-a) iznosi između 1,12 i 1,91 l/cap. godišnje.
