Izložbe grožđa i vina i vinogradarsko-vinarski sajmovi u našoj vinogradarskoj i vinarskoj literaturi kao najstarija manifestacija ove vrste spominje se Prva izložba vina što je održana u Beču 1857. Za nas je značajno da su na toj izložbi, kako se navodi, naročito bila zapažena iločka vina. Samo tri godine kasnije, točnije 1860., naš poznati popularizator naprednog gospodarstva i pisac knjiga iz vinogradarstva i vinarstava, Dragutin Stražimir organizira izložbu vina u Svetom Ivanu Zelini. Ta je izložba vjerojatno najstarija manifestacija takve vrste na tlu Hrvatske. Jedan od prvih organizatora gospodarske izložbe u Križevcima bio je Ivo Mallin, a izvješće o tome napisao je 1863. Dragutin Lambl. Na Prvoj hrvatskoj gospodarskoj izložbi, što je održana u Zagrebu 1864., zalaganjem Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva, sudjelovali su i hrvatski vinogradari i vinari. Slijede izložbe u Beču (1866.), Parizu (1867.), Lionu (1872., kada je službeno priznata sorta chardonnay), Trstu (1872.), i ponovo u Beču (1873. i 1890.), Trstu (1882.) i Zagrebu (1891.). Ovdje valja istaći da je jedan od organizatora izložbi vina u Istri, Trstu i Gorici bio i Carlo Hugues, na čiji su nagovor istarski vinogradari slali svoja vina na ocjenjivanje u Beč, Bordeaux, Bolzano (1886.) Torino (1902.) i u druga europska središta.
O Prvoj dalmatinskoj izložbi grožđa (u organizaciji Kotarske gospodarske zadruge u Šibeniku) pisao je 1898. Vinko Belamarić. Specijalizirani vinski sajam (a to je u to doba značilo da nisu izlagani i ostali gospodarski, tj. poljoprivredni proizvodi već isključivo vina) održan je i u Krapini 1904., a godinu dana kasnije, sajam vina i rakija (iz križevačkih vinogorja, Vrbovca i Gradeca), te gospodarskih strojeva održan je ponovo u Križevcima i to nakon prvih vidljivih rezultata obnove vinogradarstva na američkoj podlozi. Tek je 1906. održana Druga gosp. izložba vina u Zagrebu. Na Zemaljskom vinskom sajamu održanom u Zagrebu, od 13. do 15. veljače 1909. nudila su se vina u bocama (oko 5.000) i vina u bačvama (i to u količini većoj od 60.000 hl), pa i ako se ta prodaja tu nije ostvarila, u izvještaju Gospodarskog lista je zabilježeno, da su između proizvođača i kupaca uspostavljeni dobri poslovni odnosi, koji su naknadno rezultirali uspješnom kupoprodajom. Najveći broj vinogradarsko-vinarskih izložbi na tlu Hrvatske održan je u Sv. Ivanu Zelina, pa je tako, prema istraživanju kroničara zelinskog v. i v. Janka pl. Pažića, uz već spomenutu izložbu, što je održana 1860, do 1968. održano još šest takvih manifestacija (1910., 1932., 1938., 1941., 1953. i 1956.). Od 1968. pa do 2008. kada je održana četrdeseta jubilarna, u ovom se gradu kontinuirano održavaju izložbe vina, od kojih je samo ona 1968. označena kao općinska, a sve kasnije održane kao izložbe vina sjeverozapadne Hrvatske. Uz navedene izložbe i sajmove vina, mnoge su slične takve manifestacije, (što su održavane kod nas i u svijetu, pridonoseći podizanju kakvoće vina), pale u zaborav. Kao primjer spomenimo da su se u mnogim našim vinogradarskim krajevima i u trgovačkim središtima održavale slične manifestacije, ali je njihovo brojanje puno puta počinjalo od početka. Najbolji primjer za to su već spomenute izložbe i sajmovi vina u Sv. Ivanu Zelina, gdje je prije izložbe 1968., koja je nazvana prvom, održano još sedam takvih priredbi.
U Poreču su npr. prije izložbi vina, što su označene kao I. izložba vina Poreč 1953. i II. izložba vina, Poreč 1954. održavane zacijelo i prije (a i kasnije) slične manifestacije, ali se od 1994. ponovno, (doduše pod nazivom manifestacije Vinistra) krenulo s brojanjem od početka. U mnogim se središtima vinogradarskih regija održavaju izložbe vina, pa Đakovačkom sajmu vina i kulina, (što se kontinuirano održava od 1980., s dvogodišnjim prekidom u jeku najžešće agresije na Hrvatsku) sa devetnaestgodišnjim vijekom trajanja (do zaključno 2001. godine) još uvijek pripada drugo mjesto po broju održanih priredbi. Za razliku od ove manifestacije što se je održavala pod pokroviteljstvom udruge “Đakovački vezovi”, u istoj Županiji (osječko-baranjskoj) i dvadesetak kilometara od Đakova već od 1986. godine izložbu vina pod nazivom “Bonavita”-Trnava organizira općinsko poglavarstvo tog mjesta. Obnovljena je i manifestacija Veliko križevačko spravišće, koje se kontinuirano održava od 1968. Od 1994. god. organiziraju se izložbe vina u Koprivničko-križevačkoj županiji (od kojih su prve tri održane u Križevcima, a četvrta, 1998. u mjestu Kalnik). Već dvanaest godina za redom (1994.-2005.) izložbu vina moslavačke podregije i Sisačko-moslavačke županije organizira Društvo vinogradara i voćara “Lujo Miklaužić” Kutina.
U Zagorsko-međimurskoj vinogradarskoj podregiji takvu izložbu već osam godina (od čega sedam puta u dvorcu Šaulovec, i jedanput, i to 1998. u gradu Varaždinu) organiziraju Županija varaždinska, HGK-regionalna komora Varaždin i Hrv. zadružni savez Varaždin. Kao što je već istaknuto, još je krajem prošlog stoljeća u Dalmaciji, toj najizrazitijoj hrvatskoj vinogradarskoj regiji, bila održana izložba grožđa i vina. Prva jadranska izložba na kojoj su svoje proizvode izlagali vinogradari i vinari Dalmacije održana je u Šibeniku 1925. godine, a u povodu puštanja u promet ličke željezničke pruge. Tek je 1954. ponovno u Dalmaciji (i to u Splitu) održana II. jadranska izložba, s tim da su na njoj svoje proizvode izlagali i ostali proizvođači s jadranske vinogradarske regije. U novije vrijeme takve priredbe, poput sajma Prehrana ‘97 i 2. sajam pića i ugostiteljske opreme koji su održani u povodu 1700. obljetnice grada pod Marijanom, organizira za te poslove specijalizirana tvrtka “Sajam Split”. U Zagrebu, našem najvećem vinskom tržištu i središtu vinogradarskog i vinarskog školstva i znanosti već se dugi niz godina u organizaciji Zagrebačkog velesajma održavaju brojne sajamske manifestacije (poput Jesenskog zagrebačkog velesajma, te specijaliziranih sajamskih priredbi, sajma poljoprivrede i prehrane) na kojima svoje proizvode izlažu i naši vinari.
Godine 1993. zagrebački velesajam organizira Prvu izložbu vina hrvatskih vinara, a od 1995. ta manifestacija prerasta u međunarodni sajam vina i opreme za vinogradarstvo i vinarstvo, da bi od 1997. godine bila nazvana Vinovita. Kao sastavni dio ovih manifestacija održavaju se međunarodna ocjenjivanja vina. U organizaciji JP Zrinjevac održane su 1993. i 1994. specijalizirane sajamske izložbe i ocjenjivanje prispjelih vina pod nazivom Vino u Hrvata. Velik broj sličnih manifestacija održava se i u manjim središtima (primjerice u Gračišću i Pićanu u Istri), gdje se nakon ocjene vina održavaju susreti s proizvođačima s ciljem da se ta proizvodnja unaprijedi.
Od velikog broja vinskih sajmova i vinogradarsko-vinarske opreme u drugim državama, uz one koji su u ovom leksikonu opisani pod svojim imenom, (a to su: Vinexpo,Vinoforum i Vino Ljubljana) valja još spomenuti Vinitaly, Verona, Simei, Milano-(Miwine), Vinitaly-vigneto & cantina, Vicenza, (svi u Italiji); Vinipor i enotecnicaexponor, Leca da Palmeira (u Portugalu); Intervitis-Interfructa u Stuttgartu (Njemačka). Weinfestival-Vie vinum i Vinova u Beču, Vin-Austria u Salzburgu (svi u Austriji), a Vinordic u Stockholmu i Interfood u Göteborgu (Švedska). Vinisud (Montpellier) i Site¬vini¬tech (Bordeaux) samo su dvije od velikog broja sajamskih manifestacija što se održavaju u Francuskoj. Spomenimo još i Vinaria, Plovdiv (u Bugarskoj), Svet vina, Beograd, Vinex, Brno (u Češkoj), Viiniexpo, Helsinki (u Finskoj), Mondial du vin, Bruxelles (u Belgiji), Skomesa, Skopje (u Makedoniji), Fooda¬pest, Budimpešta (u Mađarskoj). Eno¬maq, Zaragoza, najpoznatiji je španjolski sajam vinarske opreme, a Food & Drink expo, Birmingham; sajam živežnih namirnica i pića, te London Wine Trade Fair u Velikoj Britaniji. Slične sajamske manifestacije održavaju se i u Aziji (China wine, Šangaj, FHC-Food & Hotel China, Peking i Food-Expo, Hongkong, Kina).
Na američkom kontinentu, samo u SAD-a svake se godine održava velik broj značajnih izložbi i festivala (poput Boston Wine Expo, Washington, C.D. International Wine & Food Festival, Zinfandel Festival, San Francisco, dok se primjerice InterBev održava u raznim gradovima te velike Zemlje, pa će se u listopadu 2006. ta vinska manifestacija održati u Las Vegasu, 2007. u Chicagu, a zatim i u drugim gradovima u skladu s rasporedom koji je dogovoren za godine koje slijede.
U Africi se slične manifestacije održavaju u manjem broju. U tome prednjači JAR-a, od kojih spomenimo Food&Hotel Africa u Johannesburgu i još Stellenbosch Wine Festival, Nedeburg Auction, u Paarlu, itd.
Vrhunska kakvoća i primjerena količina i cijena vina što se nudi na takvim manifestacijama, uvjet su dobrog poslovnog rezultata.
