Gospodarski list je najstariji hrvatski stručni časopis iz područja poljoprivredne struke, koji je poticao napredne ideje u proizvodnji, razvoju sela i njegovanju hrvatskih običaja. Na europskom kontinentu samo su dva časopisa sličnog sadržaja započeli sa izlaženjem prije Gospodarskog lista koji se je zaslugom Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva po prvi puta tiskao 26. siječnja 1842. godine. Ta dva lista su bavarski Landwirtschaftliches Wochenblat (1834.) i francuski list Agriculture pratique (1836.).
Od 1842. pa do danas, Gospodarski list je (uz kraća razdoblja u tijeku rata i poraća) kontinuirano izlazio, a njegovom izuzetnom kvaliteti i ugledu pridonijeli su istaknute osobe tog vremena. Podsjetimo da je Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo utemeljeno na inicijativu Jurja Haulika de Varallya, zagrebačkog biskupa i namjesnika banske časti Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, koji je 3. veljače 1841. okupio 35 uglednika sa zadaćom izdavanja časopisa koji će: „Općinstvu javljati većanja, odluke i sve poslove društva, rasprostranjivati sve znamenitije i hasnovitije sastavke iz različitih časopisah i članovom ovog društva pružiti priliku da mogu misli prineske i predloge svoje na svetlo davati.
Dragutin Rakovac, tajnik društva i urednik lista (koji je od prvog do četrnaestog broja tiskan kao „Priopćenje članovom horvatsko-slavonskog društva“, a zatim „Gospodarske novine“, okupio je velik broj vrsnih suradnika i potaknuo objavljivanje njihovih autorskih članaka. Aleksa Prausperger na kratko preuzima uređivanje lista (nakon smrti Rakovca 1855. godine), da bi ubrzo od njega (i od broja 14) taj posao uređivanja lista (od 1855. do 1857.) preuzeo Ljudevit Vukotinović koji časopis preimenuje u Gospodarski list. S obzirom da je Vukotinović često angažiran prirodnoznanstvenim radom bio otsutan, nekoliko brojeva časopisa (u dogovoru s njim) uredili su Mirko Bogović (književnik) i Josip Čačković.
Slijedi urednik Bogoslav Šulek (u razdoblju 1858.-1866.), koji svoj nastup obilježava s poletnim naslovom „Naprijed“ i zaključkom da nam je zemlja bogata, a ljudi siromašni, pa se zalaže za promjene gospodarenja, za socijalnu pravdu i da nam uzor budu napredne zemlje. Iznoseći podatke o strukturi čitatelja („štiocah svake ruke“), uvodi na naslovnici slikovne elemente (grb Hrvatske i Slavonije), a u sadržaju rubriku „Glasonoša“.
Po redu peti glavni urednik lista je Dragutin Lambl , koji dosljedno provodi Šulekovu uređivačku koncepciju, a njega nasljeđuje Petar Zoričić (od 1867. do 1874.) koji u list uvrštava rubrike: Domaće viesti, Gospodarske viesti, Neznanje i Svaštice. Gustav Vichodil list je uređivao u razdoblju od 1875. do 1878., a zatim taj posao obavlja punih 28 godina (od 1878. do 1905.) Fran Kuralt. List, kao polumjesečnik izlazi 5-tog i 20-tog u mjesecu, a Kuralt uvodi od čitatelja prihvaćene rubrike Gospodarski upitnik, Knjištvo, Dopisi i Cienik polskih plodina. Gospodarska kriza koja je zemlju potresala osamdesetih godina zaprijetila je izlaženju lista, ali do toga nije došlo zahvaljujući pomoći Sabora, Hrvatsko-slavonske vlade i Vrhovne krajiške oblasti. Jaki potres 1880-te, oštetio je zgradu Gospodarskog lista, a glavni urednik je ostao bez stola i pisaćeg stroja. Za vrijeme održavanja Velike gospodarske izložbe u Zagrebu, Gospodarski list je imenovan njenim službenim glasilom.
U prvom broju novog stoljeća (1901.) Gospodarski list u Uvodniku savjetuje kako se suprostaviti krizi i predlaže preorijentaciju na stočarstvo i vinogradarstvo. Kuralt okuplja vrsne suradnike, a 1905-te zbog bolesti posao predaje novom uredniku Milanu Krištofu koji taj posao obavlja od 1905. do 1909-te i kao novu zadaću lista ističe pružanje znanja kako suzbijati štetnike i bolesti kod svih poljoprivrenih djelatnoti, a posebno u stočarstvu, vinogradarstvu i voćarstvu. U to doba naklada lista je 14.000 primjeraka po izdanju. Franjo Poljak od 1910-te do 1919-te uređuje list, a kao suradnike angažira Gustava Bohutinskog, Stjepana Koydla, Milana Krištofa i Milana Urbanija. List sređuje po granama djelatnosti, a s obzirom da je imenovan ministrom za agrarnu reformu, na poslovima uređivanja lista povremeno ga zamjenjuje tajnik Gospodarskog društva Mladen Vukmir.
Od 1919. do 1920. časopis uređuje Oton Frangeš, a od 1921. do 1924. taj posao obavlja Gjuro Kopač koji bez stranačkih natruha, propagira zadrugarstvo. Pri kraju mandata G. Kopača, kratko časopis ponovo uređuje Franjo Poljak, a zatim Milan Krištof (od 1924. do 1927.), pa Albert Ogrizek (od 1927. do 1941.), kojeg je zbog dvogodišnjeg boravka u Njemačkoj na tom poslu zamijenio Alojz Tavčar. (od 1930.-do 1932.). Prof Ogrizek je jedan od najzaslužnijih urednika Gospodarskog lista, jer je kao suradnike okupio poznate stručne suradnike a to su: Julije Obersdorfer, Stanko Ožanić, Stjepan Koydl, Ivan Radić, Ivan Ritig, Ivo Ružička, Dragan Turak, Adam Talan, Milutin Urbani, a zatim i mlade snage Anka Alić, Dragan Ilančić, Josip Kukuljević, Pavle Kvakan, Ivo Kovačević, J. Pajalić, Ivan Šmaljcel, Viktor Vitolović i dr.
Na kraju Ogrizekova mandata Gospodarski list mijenja vlasnika, te postaje glasilo Ministarstva za seljačko gospodarstvo i osam Zadružnih saveza. Do listopada 1941. godine list uređuje Pavao Kvakan,, zatim do 1945. Slavoljub Dubić. Promjenom vlasti mijenja se uređivačka koncepcija lista i mijenjaju se njegovi urednici. Taj težak posao obavljaju Željko Gumhalter (1945.-1946.), a zatim Ante Petričević, pa Ivan Kovandžić i Franjo Gosan. Nakon tog razdoblja počima izlaziti tjednik Nova poljoprivreda, čiji je zadatak potaknuti socijalistički preobražaj sela. Vlasnik lista je Ministarstvo poljoprivrede i Glavni savez poljoprivrednih zadruga, a urednik Djuro Podkonjak (od 22. 12. 1950. do 29. 12. 1950.). Tek je 13. 12. 1951. u izdanju Poljoprivrednog nakladnog zavoda ponovno započelo izdavanje Gospodarskog lista. Urednik mu je do 1958. Drago Vodopija. Slijede urednici Josip Mimica (od 1958. do 1964.), pa ponovno Vodopija kao urednik i uz Marijana Stipaničića kao odgovornog urednika do 1980.
Nakon 1980. do 1993. kao glavni i odgovorni urednik bilježi se Marijan Strbašić, iako je stvarni urednik Branko Horvat, koji od 15. veljače 1993. godine postaje i glavni urednik i direktor izdavačke kuće Gospodarski list. Njegovim zalaganjem list se tiska u koloru, na 70 stranica, a sadržajem usmjerava potrebama obiteljskog gospodarstva. Okupljanjem velikog broja vrsnih suradnika, časopis Gospodarski list donosi najnovije znanstvene i praktične informacije iz svih područja poljoprivredne djelatnosti, poduke iz ekonomskih znanosti, savjete iz područja očuvanja zdravlja ljudi i njihove pravilne ishrane, te iz brojnih drugih važnih područja. Osim što pretplatnicima na njihova pitanja pruža stručne i pravne savjete i odgovore izdavačka tvrtka Gospodarski list se uspješno bavi i izdavačkom djelatnošću.
