Dišeća ranina bijela

Dišeća ranina bijela (istoznačice petrinjska ranina bijela, dišeća belina-ranina, belina i dišuća ranina bijela) je Pravilnikom o Nacionalnoj listi dopuštenih kultivara vinove loze u RH (NN 159/04) svrstana među preporučene u podregijama Pokuplje i Moslavina, gdje se uzgaja od davnina i gdje je u odnosu na druga vinorodna područja i danas najprisutnija. Iako je nezahvalno tvrditi da je neka sorta autohtona, kada potječe s manjeg i ograničenog vinorodnog područja, (maker spada u sortiment tzv. starih kultivara) i kada još nije temeljito uspoređena sa sličnima iz drugih i udaljenijih područja, dišećoj ranini bijeloj su brojni ugledni ampelografi još pred 100 i više godina, porijeklo locirali u Moslavini i Pokuplju.

I dok ju jedni opisuju kao sortu većeg grozda punog soka u kojem je sadržaj šećera oko 17 % (pa se prema tome i sadržaj alkohola u vinu kreće oko 10,0 %vol.), drugi, doduše u drugačijim agroekološkim uvjetima zaključuju da je zahvalna za sušne položaje, jer, kažu tamo postiže bogatstvo sladora čak i za proizvodnju desertnih vina. Ovi nalazi upućuju na pomisao da je riječ o dva, a možda i više klonova ovog kultivara, na što će odgovoriti buduća ispitivanja i studije. Svi koji su dišeću raninu opisivali, kušali i ocjenjivali (davno prije i u novije doba), hvale njenu specifičnu (muškatnu) aromu i skladan okus. Urod varira ovisno od vremenskih prilika u doba cvatnje i blizine istovremeno cvatućeg oprašivača (a to je škrlet). Dozrijeva 15 do 30 dana nakon plemenke (chasselas) (u III razdoblju epohi), odnosno penaestak dana prije graševine.

Povezano

Bratovština Hrvatskih vinskih vitezova

Bratovština Hrvatskih vinskih vitezova je od 29. lipnja 2006. godine članica Europskog reda vinskih vitezova - Ordo

Veltlinac zeleni

Veltlinac zeleni je kod nas vrlo malo, a u Austriji (i to naročito u Donjoj Austriji) vrlo rasprostranjena sorta ...

Industrijske vinarije

Industrijske vinarije su vinarije velikog kapaciteta prerade grožđa i dorade proizvoda iz grožđa i vina u kojima se
Novosti