Desertna vina su proizvodi dobiveni posebnim načinom preradbe prezrelog, najčešće plemenitom plijesni napadnutog, odnosno prosušenog grožđa, kao i proizvodi dobiveni posebnim postupcima dorade mošta i vina. Desertna vina zajedno s likerskim i aromatiziranim (vermutima), a prema nekim načinima razvrstavanja i s pjenušavima čine specijalna vina. Ako se desertna vina proizvode bez dodataka, govorimo o desertnim prirodnim vinima u koje se kod nas svrstava prošek. Ovakvo, prirodno desertno vino, proizvedeno bez ikakvih dodataka, može uz uvjet da se provede odgovarajući postupak, steći pravo na označavanje kontroliranog podrijetla. Ako se u postupku proizvodnje moštu ili masulju od svježeg prezrelog ili prosušenog grožđa dodaje vinski alkohol, vinski destilat ili koncentrirani (ugušćeni) mošt, riječ je o desertnim vinima. Vinski alkohol i vinski destilat smije se upotrijebiti u proizvodnji desertnih vina u količini koja postiže najviše 8,0 % vol. stvarnog etanola u ukupnom sadržaju alkohola. Desertno vino mora sadržavati najmanje 15 % vol. stvarnog alkohola i odgovarajuću količinu neprevrela šećera koji bi, kada bi prevrio povećao količinu alkohola na najmanje 18,0 % vol. i najviše na 25,0 % vol., pri čemu se 1 kg šećera računa kao 0,59 % vol. alk. Takvo vino mora sadržavati najmanje 18 g/l suhog ekstrakta. Kao što se i iz prethodnog objašnjenja može zaključiti, zajednička karakteristika d. v. najčešće je visok sadržaj etanola i neprevrela šećera, ali i specifičan, i svakom d. v. svojstven i vrlo cijenjen buke i okus. V.: likerska vina, aromatizirana vina, stvarni alkohol, potencijalni alkohol, ukupni alkohol
Pint
Pint (još i pinta), posuda i stara mjera za tekućinu, navlastito vino. Riječ je nastala od latinske riječi pincta ...
