Cvijet vinove loze

Cvijet vinove loze je dio biljke u kojem su smješteni njeni organi za oplodnju, tj za generativno (spolno) razmnožavanje. Cvijet v.l. je malen, zelene boje a više cvijetova zajedno čini cvat koji se naziva grozd. Pet zakržljalih lapova okružuje tučak (lat. pistillum, kako se naziva ženski spolni organ kritosjemenjača) koji se sastoji od donjeg proširenog dijela zvanog plodnica, vrata i njuške. Plodnica je podijeljena u dvije lože, s tim da svaka od njih ima po dva sjemena pupoljčića, iz kojih će, nakon oplodnje nastati sjemenke. Muški spolni organ cvijeta naziva se prašnik (kod loze ih je pet) koji na prašničkoj dršci, ili niti, nose prašničke vrećice s cvjetnim prahom-muškim spolnim stanicama-peludom (odnosno polenom). Pet latica što prekrivaju tučak i prašnike u trenutku otvaranja cvijeta ostaju slijepljeni dijelom po duljini i na vrhu, pa budu kao kapica snagom prašnika potisnuti i izbačeni. Tada, ako su nastupili odgovarajući uvjeti, prašničke vrećice pucaju, cvjetni prah (pelud) se rasipa (ili pak uz pomoć vjetra ili kukaca koje privlači slatki i mirišljivi nektar, koji se luči iz pet bradavica smještenih između prašnika i lapova) pada na ljepljivu i vlažnu njušku tučka, te započinju s klijanjem. Kada se sjemeni pupoljčići oplode, započinje razvoj ploda-bobice. Opisani cvijet se odnosi na hermafroditni (dvospolni) cvijet v.l. Kulturna v.l. može imati i samo funkcionalno ženski cvijet, a to je onaj kod kojega je pelud nesposoban da klija, pa se takve sorte v.l. moraju oprašiti (oploditi) peludom s drugih cvijetova. Takve sorte (blatina, čauš i dr.) najčešće imaju tzv. rehuljavo grožđe.