Crna pjegavost (ekskorioza ili fomopsis), bolest v. l. koju uzrokuje gljivica Phomopsis viticola napadajući sve dijelove loze i uzrokujući slabljenje, a nerijetko i potpuno propadanje čokota. Napadaj ove kod nas sad već vrlo raširene bolesti najlakše se zapaža na rozgvi koja je djelomice ili na cijeloj površini pokrivena sivo-bijelom prevlakom i crnim točkicama. Te crne točkice, koje su i bez povećala vidljive, plodišta su (tzv. piknidi) tog opasnog patogena. Iz njih vjetar u proljeće, kada vegetacija krene (i kada je temperatura zraka oko 20oC, a relativna vlažnost vrlo visoka i preko 90%), raznosi piknospore, pa je to razdoblje optimalan trenutak za provedbu zaštite.
Valja znati da se bolest prenosi i zaraženim cjepovima, a primijećeno je da više stradaju trsovi koji rastu na tlima deficitarnim s hranivima. Isto tako, bolest se brže razvija na tlima s puno dušika. Prema nalazima vinogradarskih stručnjaka neke su sorte više, druge manje otporne na pojavu eskorioze. Među manje otporne uvrštavaju se i vinski kultivari: müller thurgau, graševina, rizling rajnski, malvazija, moslavac, frankovka i žilavka i zobatice, među kojima posebno kultivar afus-ali. Sprečavanje širenja provodi se strogim nadzorom cijepova i izborom zdravih plemki. Nakon rezidbe loze u vrijeme mirovanja vegetacije preporuča se njeno iznošenje i paljenje.
Znajući da se jednom zaražen vinograd teško liječi, uz preventivnu zaštita neposredno pred kretanje loze (npr. bakrovim dithanom i dr. sredstvima), i ponovljenim prskanjem još bar dva puta i to jednom u stadiju zelenog pupa, a drugi puta u stadiju zelenog listića (tada npr. sa 0,3% Cupramix ili 0,4% Champion, i sl.) Ako je bolest uočena, tada valja provoditi liječenje i to po završenoj vegetaciji (bakrovim sredstvima poput bordoške juhe, bakrovim hidroksidom i dr. pripravcima), s tim da ta prskanja valja ponoviti tik pred ponovo kretanje loze (također prskanjem svih nadzemnih dijelova) bakrovim preparatima (bordoškom juhom ili sa 1% Cuprablau Z) kojima se dodaje močivi sumpor (npr. Chromosul 80 i dr.). Tim se pripravcima obično dodaju insekticidi (Olealuks, Oleoultracid i dr.) radi sprječavanje širenja grinja, sovica i dr. štetnika.
Valja znati da su ova sredstva vrlo jaki otrovi, pa se preporuča savjetovanje s fitomedecinarom prije njihove uporabe, uz nastojanje da se prskanje obavi na način koji će spriječiti rasipanje zaštitnog sredstva po tlu. U tijeku vegetacije zaštita protiv eskorioze provodi se uvijek kada se upotrebljavaju bakrova sredstva, to je najčešće pred cvatnju, kada se tim sredstvima dodaju i drugi pripravci za suzbijanje peronospore, odn. plamenjače (a to su Mical, Sandofan F i dr.).
