Châteauneuf-du-Pape

chateauneuf(čit.: šatonuf du pap) je poznato i cijenjeno francusko vino što se proizvodi prema strogim (1923. godine usvojenim) pravilima uzgoja loze, preradbe grožđa i njege vina u najjužnijem vinorodnom području regije Côtes du Rhône. Ta su pravila navodno bila osnova kasnije (tek 1936. godine) donijetom francuskom sustavu zaštite vina (Appellation d’origine contrôlée), koji je postao uzor i drugima u svijetu. Vino je dobilo ime po istoimenom naselju (nedaleko od Avignona) u kojem je u XIV. stoljeću izgrađen Châteauneuf-du-Pape, što u prijevodu znači Novi papin dvorac, a proizvodi se preradbom prezrelog grožđa osam različitih crnih i pet bijelih kultivara.

U toj mješavini najviše je zastupljena sorta crnog grožđa grenache noir, a zatim slijede cinsault, mourvèdre, syrah, te manje poznate muscardine, counoise, terret noir i vaccarèse, dok su bijeli kultivari, (koji svi zajedno sudjeluju u tom vinu tek sa 3%), grenache blanc, clairette, roussanne, bourboulenc i picardin. Zbog povoljnih agroekoloških uvjeta (topla klima i šljunkovito-kamenito tlo, koje se danju ugrije, a noću lozi vraća toplinu) i sposobnosti nabrojenih kultivara da u grožđu nakupe visok sadržaj šećera i drugih sastavina, proizvedeno vino osim obilja alkohola (koji ne smije biti ispod 12,5% vol.) i ostatka ne prevrela šećera, te bogatstva kiselinama, sastavinama suhog ekstrakta i aromama koje podsjećaju na šumsko crno voće, ima sposobnost i do dvadeset godišnjeg dugog odležavanja.

Povezano

Podizanje vinograda

Vidi: ekonomija u vinogradarstvu i vinarstvu.

Prijelom vina

Prijelom vina je zajednički naziv za veći broj mana vina. Posmeđivanje je mana koja se manifestira prelaskom bijele

Sok

Sok ili mošt je naziv tekuće faze koja se dobije gnječenjem, muljanjem i tiještenjem grožđa ili plodova drugog voća
Novosti