Vinogradarska i vinarska proizvodnja zauzima značajno mjesto u gospodarstvu zemlje, i to zbog njene pretežite izvozne orijentacije. B. se vinogr. obično dijeli u pet zona. U vinorodnom području uz desnu obalu Dunava (od Vidina do mjesta gdje Dunav prestaje biti prirodna granica prema Rumunjskoj, tj. do Silistra) pretežito se uzgaja crna sorta gamza i iz njena grožđa proizvodi istoimeno stolno i kvalitetno vino. Odatle do granice s Turskom proteže se crnomorsko vinorodno područje s uzgojem ponajvećma bijelih sorata grožđa, među kojima je vodeća sorta dimiat, a prateće su rizling talijanski (graševina), rkaciteli i fetiasca bijela. Vinarska središta ovog vinorodnog područja su Varna i Pomorie. Centralno, tzv. balkansko vinorodno područje (s glavnim središtem proizvodnje i dorade u Karlovu i Trnovu) koje ponegdje označavaju kao dolinu ruža (regija Kazanlik) pročulo se po tzv. „Rosenthaler rieslingu” i jantarno obojenom karlovskom misketu. U jugoistočnom dijelu zemlje (u dolini rijeke Marice i na prostoru između Dimitrovgrada Stare Zagore i Čirpana, pa zapadno do Plovdiva) proizvode se pretežito crne sorte od kojih su na tržištu najpoznatija crna vina pamida, mavruda i caberneta sauvignona. U jugozapadnom vinorodnom području (dijelom uz rijeku Strumu, dijelom od Kjustendila do Melnika) uzgajaju se i bijele (sjevernije) i crne sorte, a iz njihova grožđa proizvode na tržištu cijenjena likerska vina.
Od nekadašnjih 143.000 ha (u razdoblju 1986.-1990.) vinogrdarske su se površine smanjile na oko 97.000 ha u 2004., a proizvodnja vina u istim razdobljima prepolovila od 4.434.000 na 1.949.000 hl. Slična kretanja pokazuju i podaci o proizvodnji grožđa koja je od nekadašnjih 8.526.000 dt (1986./1990.) spala na 3.151.000 dt (2004.), i izvozu vina koji je od 1.804.000 hl (1986.-1990.) smanjen na 905.000 hl. Izvoz zobatica je u petogodištu 1986./1990. dosezao 375.000 dt, a zatim naglo smanjen već u slijedećem petogodištu (1991.-1995.) na 20.000 dt i još više u narednim razdobljima, da bi u 2004. spao na neznatnih 2.000 dt. Iste te godine (2004.) uvoz svježeg grožđa bio je višestruko veći od izvoza i iznosio je 29.000 dt. Od ukupne proizvodnje vina, jedna trećina ih je svrstana u stolna, dok su ostala kvalitetna (među koja valja ubrojiti) i desertna, od kojih posebno ističemo „Slavjanku”, kojoj je osnova sorta muškat ruža, te bugarsku maderu koju proizvode pretežito iz prezrela grožđa sorte gamza. Bugarska je u prošlosti proizvodila i značajne količine grožđica i tada je bila svrstana među vodeće uz Italiju, Španjolsku i Grčku. Sada međutim potrebe vlastitog tržišta (od oko 8.000 dt/2004.) namiruje uvozom. U 2004. godini potrošnja vina per cap. iznosila je 17,2 l.. potrošnja svježeg grožđa 7,60 kg, a potrošnja grožđica 0,09 kg.