Brazil

Brazil s godišnjom proizvodnjom vina od oko 2.920.000 hl (u petogodišnjem razdoblju od 1996. i 2000., a u razdoblju 2002.-2004.) i u novije doba nešto većom proizvodnjom (od 3.212.000 hl 2002., 2620.000 hl 2003. te 3.177.000 hl u 2004.), na vinogradarskim površinama od oko 60.000 (u razdoblju 1996.-2000. godina) do 74.000 ha (koliko je OIV-e registrirao u 2004. godini), zauzima četvrto mjesto na američkom kontinentu, iza SAD-a, Argentine i Čilea. Obilje vlage pogoduje razvoju gljivičnih bolesti, protiv kojih se vinogradari bore pojačanim mjerama zaštite (deset i više prskanja protiv peronospore i sl.). Vinogradarstvo je rasprostranjeno na jugu zemlje (južno od gradova Belo Horizonte i Rio de Janeiro, sve do granice s Argentinom i Urugvajem), najviše u okolici gradova Sao Paulo i Rio Grande do Sul. Sortni sastav europske v. l. je raznolik i vrlo kvalitetan, pa se od bijelih najviše uzgaja rizling rajnski, chardonnay, ugni blanc i dr.; od crnih cabernet sauvignon, merlot i barbera. Od zobatica vodeći su kultivari italia i alphonse lavallée te razne sorte chasselas (plemenka). To je dokaz da su i ovdje razvoju vinogradarstva pomogli doseljenici sa staroga kontinenta.

Visok urod grožđa (od 180 dt/ha za vinsko i od oko 220 dt/ha za stolno) donekle kompenzira povećane troškove proizvodnje (zbog skupe zaštite), pa veći broj vinogradara iz tih razloga sadi i direktno rodeći hibrid izabelu i Vitis labruscu. Kada se usporede površine zasađane europskom i lozom direktno rodećih hibrida, proizlazi da na direktore otpada čak oko 70 %. Od ukupno proizvedenog grožđa (u 2004-oj godini to je bilo 12.832.000 dt), pola se preradilo (radi proizvodnje 679.000 hl soka od grožđa, 149.000 dt grožđica, i 3.1777.000 hl vina). a pola (2004. to je bilo 6.346.000 dt), namjeni potrošnji u svežem stanju. Od proizvedenog vina dio se izvozi (u razdoblju 1991.-2000. to je bilo čak oko 114.000 hl godišnje, a u 2004. samo oko 30.000 hl), dok se ostalo proizvedeno vino konzumira u zemlji (1,8 L per cap./god.). Velik dio proizvedenog grožđa namjenjenog potrošnji u svježem stanju se izvozi (u godinama 2002., 2003. i 2004. izvezeno je 309.000 dt godišnje), ali se istovremeno i uveze oko 81.000 dt grožđa (u 2004. uvoz grožđa je bio dvostruko veći od izvoza i iznosio je 61.000 dt). Godišnja potrošnja grožđa per cap. dugi niz godina se kreće između 2,45 i 3,40 kg. Potrošnja grožđica (od 0,09 kg per cap.) namiruje se iz proizvodnje u zemlji i iz uvoza, koji se u razdoblju od 1991. do 2004. iznosio oko 157.000 dt.

Povezano

Vinar

Vinar je naziv za osobu s odgovarajućom školskom i stručnom spremom koja se bavi proizvodnjom i trgovinom ...

Vugava bijela

Vugava bijela (još i viškulja i bugava) je najpoznatija viška vinska sorta (iako je u ukupnim vinogradarskim ...

Wine ACt in the Republic of Croatia

The Wine Act in force in the Republic of Croatia was passed by the Croatian Parliament and published in the ...
Novosti