Brazil s godišnjom proizvodnjom vina od oko 2.920.000 hl (u petogodišnjem razdoblju od 1996. i 2000., a u razdoblju 2002.-2004.) i u novije doba nešto većom proizvodnjom (od 3.212.000 hl 2002., 2620.000 hl 2003. te 3.177.000 hl u 2004.), na vinogradarskim površinama od oko 60.000 (u razdoblju 1996.-2000. godina) do 74.000 ha (koliko je OIV-e registrirao u 2004. godini), zauzima četvrto mjesto na američkom kontinentu, iza SAD-a, Argentine i Čilea. Obilje vlage pogoduje razvoju gljivičnih bolesti, protiv kojih se vinogradari bore pojačanim mjerama zaštite (deset i više prskanja protiv peronospore i sl.). Vinogradarstvo je rasprostranjeno na jugu zemlje (južno od gradova Belo Horizonte i Rio de Janeiro, sve do granice s Argentinom i Urugvajem), najviše u okolici gradova Sao Paulo i Rio Grande do Sul. Sortni sastav europske v. l. je raznolik i vrlo kvalitetan, pa se od bijelih najviše uzgaja rizling rajnski, chardonnay, ugni blanc i dr.; od crnih cabernet sauvignon, merlot i barbera. Od zobatica vodeći su kultivari italia i alphonse lavallée te razne sorte chasselas (plemenka). To je dokaz da su i ovdje razvoju vinogradarstva pomogli doseljenici sa staroga kontinenta.
Visok urod grožđa (od 180 dt/ha za vinsko i od oko 220 dt/ha za stolno) donekle kompenzira povećane troškove proizvodnje (zbog skupe zaštite), pa veći broj vinogradara iz tih razloga sadi i direktno rodeći hibrid izabelu i Vitis labruscu. Kada se usporede površine zasađane europskom i lozom direktno rodećih hibrida, proizlazi da na direktore otpada čak oko 70 %. Od ukupno proizvedenog grožđa (u 2004-oj godini to je bilo 12.832.000 dt), pola se preradilo (radi proizvodnje 679.000 hl soka od grožđa, 149.000 dt grožđica, i 3.1777.000 hl vina). a pola (2004. to je bilo 6.346.000 dt), namjeni potrošnji u svežem stanju. Od proizvedenog vina dio se izvozi (u razdoblju 1991.-2000. to je bilo čak oko 114.000 hl godišnje, a u 2004. samo oko 30.000 hl), dok se ostalo proizvedeno vino konzumira u zemlji (1,8 L per cap./god.). Velik dio proizvedenog grožđa namjenjenog potrošnji u svježem stanju se izvozi (u godinama 2002., 2003. i 2004. izvezeno je 309.000 dt godišnje), ali se istovremeno i uveze oko 81.000 dt grožđa (u 2004. uvoz grožđa je bio dvostruko veći od izvoza i iznosio je 61.000 dt). Godišnja potrošnja grožđa per cap. dugi niz godina se kreće između 2,45 i 3,40 kg. Potrošnja grožđica (od 0,09 kg per cap.) namiruje se iz proizvodnje u zemlji i iz uvoza, koji se u razdoblju od 1991. do 2004. iznosio oko 157.000 dt.
