Bolesti vinove loze su sve poremetnje u fiziologiji prehrane loze i svaki gljivični, bakterijski i virusni napadaj, kao i napadaj fitoplazmoza na bilo kojem njenu organu (korijenu, rozgvi, listu, cvatu, grožđu..) zbog kojega biljka trpi štetu, zaostaje u razvoju i propada ili zbog kojeg bude djelomice ili potpuno uništen urod grožđa, odnosno smanjena kvaliteta ploda i proizvoda koji se dobije njegovom preradbom.
Prema dugogodišnjem praćenju gubitaka koje na kulturnom bilju izazivaju bolesti, štetnici i korovi na poljoprivrednim kulturama (u vidu smanjenja uroda ili kakvoće ploda koji se proizvodi) nerijetko iznose i više od 40% od vrijednosi proizvodnje koja bi se ostvarila kada bi se spriječili navedeni napadi patogena. Dakako, štete su različitog inteziteta za pojedine biljne kulture, od kojih su neke na njih otpornije, druge osjetljivije. Biljne bolesti izazvane mikroorganizmima (primjerice bakterijama, gljivicama) a jednako tako i virusima, fitoplazmama i poremetnjom u ishrani bilja, što se iskazuje poput kloroze i drugim znakovima na plodu (zbog manjka ili viška nekih elemenata ili hranjivih sastavina) valja pravovremeno uočiti, kako se sa mjerama zaštite i liječenja ne bi kasnilo. Da bi se pravodobno poduzele mjere zaštite ili liječenja, važno je (za neke od bolesti) pratiti fenofaze i vremenske prilike, jer i o tome ovisi razvoj nekog od patogena. Neke se bolesti mora početi suzbijati i prije nego se one manifestiraju (iskažu) na listu ili plodu, a među takve svrstavamo i plamenjaču (koju izaziva gljivica Plasmopara viticola) i pepelnicu, (koju izaziva gljivica Uncinula necator).
Da bi se primjerice na vrijeme otkrila tzv. primarna infekcija plamenjače (koja nastupa kada su ljetorasti duljine 10 cm, prvi mladi listići promjera oko 2 cm, te kada ja palo 10 mm kiše, a temperatura zraka dosegla 10 i više stupnjeva Celzija) suvremenim napravama ta i druga potebna mjerenja mogu se obaviti svakodnevno i na manjim vinogradima i na različitim vinogradarskim položajima, dok je, ne tako davno, o tome vinogradare informirala (putem radio vijesti) odgovarajuća fitosanitetska služba.
Na kraju spomenimo da među glavne bolesti vinove loze ubrajamo plamenjaču, (koju vinogradari češće zovu peronospora), pepelnicu, crveni palež lista, sušicu cvata, antraknozu, fomopsis ili crnu pjegavost odnosno eskoriozu, sivu plijesan, trulež korijena loze, koje svrstavamo u kriptogamne bolesti na vinovoj lozi, zatim klorozu, rak vinove loze, virusnu infektivnu degeneraciju, ESKU, žuticu (fitoplazmozu) vinove loze i dr.
