Boca (od tal. bozza) je vinska ambalaža višestoljetne tradicije, a zbog mogućih prednosti, tehnoloških (višekratna uporaba, laka ponovna preradba), gospodarskih (najprikladnija za transport) i ekoloških (jer najmanje onečišćuje čovjekov okoliš) vjerojatno će to ostati i ubuduće. U boci se vina, naročito u nepodrumskim uvjetima, (pri čemu mislimo na uvjete izvan podruma) najbolje čuvaju, a nije bez značaja ni sve ono drugo (od izgleda do rituala posluživanja) što nam boca omogućuje. Danas se najviše proizvodi bordoška boca od 0,75 i 1 l, premda se litarska u zemljama s višom vinarskom kulturom (poput Francuske) ne upotrebljava za vina. U takvu se bocu pune i bijela vina, makar je njezin oblik prilagođen upravo crnima. Naime, zbog oblika prsnog dijela kod nalijevanja vina u čašu zadržat će eventualni talog (npr. bojila, vinskog kamena).
Ostali najčešće korišteni oblici za vina su rajnska i šampanjska boca, dok se desertna vina obično pune u tzv. sherry bocu. Neke vinogradarske pokrajine zaštitile su oblik boce (npr. Chianti), a to pravo koriste i veće vinarske organizacije, nastojeći na taj način naglasiti prepoznatljivost svojih proizvoda na tržištu. Šampanjci, pjenušava i biser vina pune se u već spomenutu šampanjsku bocu najčešće sadržaja od 0,75 l (a takvu u Champagni nazivaju bouteille, a izgovaraju butej), dok za boce manjeg ili većeg sadržaja imaju posebne nazive, pa onu od 0,20 l nazivaju “a quart” (a kar), od 0,375 l half-botlle, od 1,5 l “magnum”, od 3 l (ili četiri butelje) “jeroboam”, od 4,5 l “rehoboam”, od 6 l (a to znači od 8 butelja) “methusalem”, od 9 l (ili 12 butelja) “salmanasar”, od 12 l (ili 16 butelja) “baltasar”, a od 15 l (t.j. 20 butelja) nabukodonosor”. Bordo (ili bordoške) boce od 1 l u koje se pune stolna vina, ponekad se zatvaraju poklopcima (krunskim i navojnim). Najčešće i najprikladnije je kad su one zatvorene plutenim čepom, no, u novije doba sve češće takav čep zamjenjuju silikonskim.
