Bermet je naziv najčešće crnog aromatiziranog vina koje se od davnine proizvodi u regiji Kontinentalna Hrvatska, poglavito u podregiji Plešivica, vinogorje Samobor, pa otuda i najcjenjeniji samoborski bermet čije je ime uvršteno u listu hrvatskih tradicionalnih naziva. U pripremi bermeta nekada je korišten na otvorenoj vatri ukuhani mošt koji se dodavao moštu u vrenju zajedno s raznim začinima (pelinom, klinčićem, korijanderom, narandžom i korom od limuna i dr.). Nakon vrenja i pretoka, dodatkom vinskog destilata, korigirao se sadržaj etanola, a dodatkom koncentriranog mošta,po želji proizvođača čime se korigira sltkoća. Naš priznati vinogradarski i vinarski stručnjak Franjo Jambrović bermet je proizvodio (po receptu kardinala Franje Šepera) na slijedeći način:
Za proizvodnju 50 l b. na dno posude odgovarajućeg obujma stavi se po 25 dag suhih smokava, rogača i grožđica, zatim po 3 dag osušene stabljike pelina i isto toliku količinu grubo isjeckanog hrena i po 2 dag slatkog korijena, muškatnog oraščića i sjemena gorušice bijele. Još valja dodati 1 dag anisa i jednu koricu vanilije. Jedna veća zrela dunja, dva limuna i tri naranče isjeckaju se i bez gubitka soka ubace u tu posudu u koju se zatim redom dodaje 20 kg zrelih bobica zdravog crnog grožđa, i određena količina mošta, zatim sve to natopi s 40 l starog bijelog ili crnog jakog vina (od oko 13vol.% alk.). Ako ugušćeni mošt, sadrži 800 g/l invertnog sladora to odgovara sadržaju od 7,5 l. Ako se dodaje ugušćeni mošt količinu dodanog vina valja smanjiti od 40 na 36 l. Pojedini proizvođači koji ne raspolažu sa koncentriranim (ugušćenim) moštom, dodaju saharozu.
To su ponekad radili i Franjo Jambrović i kardinal Franjo Šeper ali prema hrvatskoj listi tradicionalnih izraza za vino ( NN 96/07,62/10,133/10,14/11,52/12,75/13)umjesto bermeta proizveli su likersko vino. Najpoznatiji proizvođač samoborskog bermeta je Josip Joca Filipec koji tu proizvodnju održava od 1946. godine. Pravilno proizveden samoborski bermet stekao je i zaštitu (GI-oznaku geografskog (zemljopisnog) podrijetla). Proizvođači likerskog vina, koje nema pravo na naziv bermet,a to su oni koji su umjesto mošta i koncentriranog mošta koristili saharozu mogu vidjeti pod pojmom saharoza u ovoj Vinopediji kako se preračunava saharoza u mošt odnosno koncentrirani mošt. Naime 6 kg saharoze odgovara 3,6 l mošta, pa je stoga 7,5 – 3,6 = 3,9 ili zaokruženo 4 L, a 40 – 4 = 36). Ovako pripremljena mješavina ostavi se od berbe do Božića, kada se po prvi puta poslužuje uz zasladak (desert). Bermet i druga tzv. travna i gorka vina pripadaju skupini medicinalnih vina, proizvodnji kojih se okreću i neki naši vinari.
