Bačva

Bačva drvena posuda sastavljena od duga i danica, tj. od većeg broja drvenih dijelova koje stežu drveni ili željezni obruči. I duge (za plašt bačve) i danice (za dna bačve) izrađuju se iz kalana (cijepanog) ili piljena bukova (za ulje), hrastova (za vino i pivo), jelova (za sir, ribu), dudova, jasenova (za rakiju), smrekova (uz ostale vrste drva za aceto balsamico modenese) i drugovrsnoga drva. Zbog optimalne poroznosti i drugih svojstava oduvijek se u vinarstvu cijenila slavonska hrastovina. Po obliku presjeka dijelimo ih na okrugle i ovalne (eliptične). Tvrdi se da je vještina izradbe bačava kod nas baština iz praslavenskoga doba. Na osnovi činjenice da za bačvu nema zajedničke slavenske riječi, bačvarstvo su naši preci naučili od svojih susjeda. Bačvarstvo razumijeva, uz izradbu bačava i izradbu ostalog bačvi sličnog suđa (vedrica, dižvi, badnjeva, kaca, sreza, čabaja, fučija, brenti i kablova). Otvor na trbuhu bačve (tj. plaštu) zove se vranj, i služi za nalijevanje ili postavu vreljnjače, a otvor na jednom dnu služi za postavu slavine i pražnjenje. Na većim bačvama taj otvor u obliku vratašaca služi za ulazak čovjeka radi pranja.

Prema namjeni bačve služe za čuvanje (npr. vina u podrumu), u proizvodnji (barrique vina) ili za transport (obično od 50 do 700 l) pa se takve s unutrašnje strane parafiniraju (za vino) ili smole (za pivo). Alati za ručnu izradbu bačava (tesla, bradva i obručnjak) bili su poznati našim precima još u pradavna vremena kao i ostalim europskim narodima, a utornik (utornjak) je isključivo slavenski izum. Najstariji pisani trag o bačvi vezan je za naše krajeve, a zapis o tome ostavio nam je rimski pjesnik Marko Anej Lukan (I. st. poslije Krista) u nedovršenom epu Pharsalia u kojem opisuje rat (na otoku Krku i Istri) između Cezara i Pompeja (49. p. K.), navodeći kako je zapovjednik Cezarovih odreda Badilijo naredio izradbu splavi od lancima povezanih drvenih bačava, pa otuda i tvrdnja da su drvene bačve specijalnost vinarske prakse Ilira, prastanovnika ovih krajeva. Vidi: barrique, cognac, drvena vinska bačva, lagav, lajt, bure, rogoz.

Povezano

Trulež korijena loze

Trulež korijena loze izazivaju brojne tzv. gljive truležnice (poput Dematophora–Rosellina- necatrix, Armilaria i ...

Dom Pérignon

Dom Pérignon (1638.-1715.) slijepi benediktinac iz opatije Hautvillers (kraj Epernaya) je u proljeće 1668. objavio ...
Novosti

HAPIH

HAPIH (Centar za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo) je nadležno tijelo koje obavlja provjeru...

read more

Tip sorte

"Tip sorte" (sort type) opisuje ključne karakteristike određene sorte biljke, kao što su vrijeme...

read more