Austrija sa svojih vinogradarskih površina koji se prostiru na oko 50.000 ha ubere godišnje oko 3,180.000 dt grožđa i proizvede godišnje (prema izračunu srednje vrijednosti za razdoblje 1986.-2000.) oko 2.783.000 hl vina. Godine 1988. ta je proizvodnja bila 3.502.000 hl, godinu dana poslije 2.581.000 hl, a 1993. samo 1.865.000 hl što je dokaz da urod iz godine u godinu podosta varira. Od nekadašnjih 58.000 ha, (u razdoblju 1986.-1990) vinogradarske su površine smanjene za oko 10.000 ha, pa u razdoblju 2002.-2004. iznose 48.300 ha.
To smanjenje vinogradarskih površina nije se odrazilo na obim proizvodnje vina u rečenom razdoblju. čija je srednja vrijednost u tom periodu bila 2.621.000 hl, iz čega proizlazi da su te godine bile rodne. Najveće vinorodno područje je Savezna pokrajina Donja Austrija, s 1/3 zelenoga veltlinca u sortimentu, zatim slijede Gradišće (Burgenland) s podjednakim odnosom (od oko 11 do 12%) rizlinga talijanskog, frankovke, veltlinca zelenog i müller thurgaua, dok su ostale sorte manje zastupljene.
Tek iza ove pokrajine je Štajerska, gdje prevladava sorta tal. rizling (s oko 20%) i müller thurgau (s oko 15%), ali su u sortimentu vrlo prisutne i sorte traminac, pinot bijeli (svaka s oko 8%) te rizling rajnski, muskateller i wildbacher (svaki s udjelom od oko 4%). Najmanja vinorodna pokrajina koju ovdje posebno opisujemo je bečka, proizvodnju koje (na osnovi veltlinca zelenog, grüner veltliner i drugih kvalitetnih sorata) pretežito troši grad prodajom u tzv. Buschenschankovima i to dok su još mlada (Heurige). Jedno takvo mjesto potrošnje mladog vina je i od turista vrlo posjećeni Grünzing. Od ukupno proizvedenog vina (u razdoblju 2002.-2004.) oko 90% (ili oko 2,400.000 hl u godini dana) konzumiralo se je u zemlji, a oko 600.000 hl bilo je izvezeno na zahtjevna strana tržišta. Uvoz vina u istom razdoblju bio je nešto manji od izvoza (556.000 hl), pa proizlazi da je potrošnja vina per cap. iznosila 29,5 litara. Godišnja potrošnja svježeg grožđa (zobatica) u istom razdoblju bila je oko 450.000 dt (ili 3,59 kg/cap.), a potrošnja grožđica (iz uvoza) oko 51.000 dt (ili 0,6 kg/cap.).
