Armenija

Armenija uz Gruziju i Azerbajdžan i u ovoj se zakavkaskoj planinskoj državi (s oko 3,800.000 stanovnika, od čega oko 40% ili oko 1,500.000 živi u glavnom gradu Erevanu-Jerevanu) v.inogradarstvo i vinarstvo njeguje od pamtivijeka. Vinogradarske su površine pale s 25.000 ha (u razdoblju 1991.-1995.), na 13.350 ha u 2002.-2004., a najveći kompleksi se nalaze u dolini Araks (na granici s Turskom). Proizvodnja grožđa varira iz godine u godinu, pa je prema podacima OIV-a u 2002. iznosila 1.040.000 dt, 2003. tek 816.000 dt, a 2004. skoro dvostruko više (točnije 1.489.000 dt.) Uz autohtoni sortiment (voskeat, khardji, tchilar i dr.) u velikim, nekad kolhoznim gospodarstvima uzgajaju se i introducirane (uvezene) sorte slično kao i u susjednoj Gruziji (verdelho, sercial i dr.), pa je i kakvoća armenijsnih slična gruzijskim vinima (poglavito onima proizvedenim u kontinentalnim rajonima).

Uz bijela i crna suha i poluslatka, proizvode se i port vina (sa 17 do 18,5 %vol. alk. i sa 6 do 7 % neprevrela šećera), a po naputku M. A. Gerassimova i vina tipa jeres xéres. Ukupna proizvodnja vina od nekadašnjih 218.000 hl (u razdoblju 1991.-1995.) spala je na 72.000 hl u 2002., pa na 27.000 hl u 2003. i na 50.000 hl u 2004. Najveći dio proizvedenog grožđa konzumira se u svežem stanju (656.000 dt u 2002. god., 560.000 dt u 2003. i oko 700.000 dt u 2004. godini). Manji dio svježeg grožđa se uvozi (u 2004. god. oko 1000 dt). S obzirom da se ne proizvode grožđice, ukupne potrebe se namiruju iz uvoza (godišnje u količini od oko 6.000 do 8.000 dt). Godišnja potrošnja vina varira od 1,3 do 2,5 litara per capite.

Povezano

Lanac

Lanac je stara mjera za površinu, srijemski lanac 2000 čhv (četvornih hvati) tj. 2000 x 3,59665 m2 = 7193,3 m2. ...

Direktor

Direktor je naziv za sorte američke loze koje direktno, dakle bez cijepljenja rode, a otporne su i na trsnu uš. ...
Novosti