Ampelometrija

ampelometrija

Ampelometrija (grč. ampelos = loza, métron = mjera) je područje ampelografije koje brojem nastoji izraziti variranje morfoloških svojstava vinove loze i odgovoriti na rodbinsku vezu (grč. filos = rod, filometrija) među (biljnim) vrstama. Ovu znanstvenu disciplinu prvi uvodi H. Goethe (1878.), razvija ju L. Ravaz (1902.), zatim Krimbas (1943.), P. Galet (1951.), A. Rodrigez (1952.) i dr.  Ampelografska komisija OIV (osnovana 1951.) izradila je i propisala metodiku amp. istraživanja, koja uz filometrijske podatke sadrži još i opis izgleda pojedinih organa, agrobiološka svojstva (rodnost, otpornost na bolesti i štetnike itd.), tehnološka svojstva (strukturu, organoleptički i kem. sastav grožđa itd.), rasprostranjenost, nazive i istoznačnice (sinonime), ekonomski značaj i dr. Uz mnogobrojne naše pokojne i živuće ampelografe posebno valja istaći Stjepana Bulića i Zdenka Turkovića. V.: list vinove loze bobica, grozd

Povezano

Gorkast okus vina

Gorkast okus vina karakterističan je naročito za rujnocrvena vina proizvedena iz nekih sorata po klasičnom postupku

Mlijeko

Mlijeko je nekada bilo češće, a sada skoro potpuno napušteno, sredstvo za bistrenje vina. Aktivna tvar kao bistrilo

Rivaner

Rivaner je u Švicarskoj uobičajeni naziv za sortu müller thurgau. Nastao je kraćenjem naziva rizling x silvaner, ...
Novosti