Alžir

Alžir je u proizvodnji vina od 8.579.000 hl (srednja vrijednost godišnje proizvodnje u razdoblju 67./71.), što je u to doba bilo pola ukupne proizvodnje kontinenta Afrike, pao na svega oko 532.000 hl (u razdoblju 1986.-2000.).To je tek 6,2% od one količine koja se je proizvodila kada je bio među deset vodećih u svijetu. Ta se tendencija nastavila sve do 2001.godine te je godišnja proizvodnja vina u razdoblju 1999.-2001. iznosila 422.000 hl. Razloge velikom smanjenju proizvodnje vina valja pripisati gubitku tradicijskih tržišta, promjeni društvenog uređenja i sustava privređivanja te drugačijoj koncepciji prioriteta nekih drugih poljoprivrednih proizvoda. U godinama koje slijede nakon prikazanih razdoblja, proizvodnja vina je povećana (2002. godine na 700.000 hl, 2003. god. na 820.000 hl, a 2004. na 770.000 hl) jer su i površine pod lozom povećavane od 59.000 ha (koliko su iznosile u razdoblju 1996./2000.) na 80.000 ha u 2002. i na 94.500 ha ( 2003. i 2004.god.). Veći dio proizvedenog grožđa konzumira se u zemlji (u 2004. godini proizvedeno je 2.750.000 dt od čega je 1.703.000 dt (ili 62%) potrošeno u svježem stanju).  Oko 1.047.000 dt (38%) prerađeno je u vino od čega je 70.000 hl izvezeno, a ostatak (od 0,8 l/per cap./god.) potrošeno u zemlji. Potrošnja grožđica (od oko 62.000 dt/god. ili 0,21 kg/per capite/god.) osigurava se uvozom.
Proizvodnja pretežito crnih, a u novije vrijeme i rosé vina, na već tradicionalnom sortimentu ( carignan, alicante bouschet, grenache, clairette i cinsault, odnosno cinsaut) koncentrirana je oko gradova Alžira, Orana, Mascara, Mostaganema, Tlemcena, Medee i dr.