SAD

SAD u proteklih petnaestak godina (od 1991. do 2005.) zauzimaju četvrto mjesto u svjetskoj proizvodnji vina, dok su na američkom kontinentu prve. Prema podacima OIV-a sve do 1990. Argentina je bila vodeći proizvođač grožđa i vina na tom kontinentu (jer je u toj zemlji od 1986.-1990. godišnja proizvodnja vina iznosila 19.914.000 hl, dok je u istom razdoblju u SAD ona bila 18.167.000 hl). Od 1991.-2000. prosječna godišnja proizvodnja vina u Argentini značajno je smanjena (na 14.522.000 hl), a u SAD ona je povećana (na 19.002.000 hl). Taj je smjer nastavljen što potvrđuje i podatak da je u 2004. godini proizvodnja vina u SAD dosegla rekordnih 23.000.000 hl. S obzirom na to da je potrošnja vina u SAD veća od vlastite proizvodnje, uvozom se namiruju nedostatne tržišne potrebe. Količina uvezenih vina iz godine u godinu se mijenja, što ovisi o prirodu koji također iz godine u godinu varira. Rast vlastite proizvodnje vina također utječe na smanjeni uvoz, koji se količinski kreće između 1 i 10 % domaće proizvodnje. Na oko 415.000 ha vinograda u 2001. godini bilo je proizvedeno oko 64.000.000 dt grožđa od čega je više od pola (ili oko 36.000.000 dt) vinificirano (da bi te godine bilo proizvedeno oko 19.200.000 hl vina), dok je u svježem stanju te godine konzumirano 12.000.000 dt, a za proizvodnju grožđica utrošeno je oko 16.000.000 dt.
Spomenimo da je te 2001. godine uvoz iznosio oko 4.688.000 hl, a izvoz oko 40 % manje od toga, odnosno 2.844.000 hl vina. Ukupna potrošnja vina u hl je u porastu (u 2001. godini ona je iznosila oko 21.500.000 hl, što je za 1.512.000 hl više od prosjeka u razdoblju 1986.-2000. (kada je ona bila 19.988.000 hl), međutim, potrošnja vina u l pro capite u proteklih se deset godina skoro nije mijenjala i varirala je između 7,39 (1997.) i 7,49 l (2000. godine). Nasuprot potrošnje vina pro capite koja se je neznatno mijenjala, potrošnja svježeg grožđa je u istom razdoblju u porastu i u 2001. je iznosila 8.957.000 dt ili za 13 % više od prosjeka u razdoblju 1986.-2000.
Proizvodnja grožđica (koja je 2001. god. iznosila 3.806.000 dt) značajno je usmjerena izvozu koji je te godine bio 1.075.000 dt, dok je uvoz bio deseterostruko manji (128.000 dt), pa je potrošnja (od 3.454.000 dt), odnosno 1,22 kg pro capite (uz Grčku, Nizozemsku i Ujedinjeno Kraljevstvo) među najvećima u svijetu.
Pretežiti dio proizvodnje vina u Sjedi­nje­nim Državama nalazi se u saveznoj državi Kaliforniji (gdje je ona 2004. godine iznosila oko 20.400.000 hl ili 89 % ukupne proizvodnje), dok je u manjem broju drugih saveznih država ta proizvodnja značajno manja (u New Yorku 1.143.000 hl ili oko 5 %, u Washingtonu 66.000 hl ili oko 0,3 %, u Oregonu 10.000 hl ili 0,04 %, u Virginiji samo 2.860 hl ili 0,013 % i u ostalim državama, pa čak i u onima u kojima vlada oštra klima poput Južne i Sjeverne Dakote i na Aljasci ukupna proizvodnja vina doseže i do 1.400.000 hl, što iznosi oko 5,6 % ukupne proizvodnje u SAD).
U godini za koju su iznijeti podaci o proizvodnji vina bilo je registrirano 3.726 vinarija, što znači da se je u odnosu na broj iz 1995. (kada ih je bilo 1817) njihov broj za nepunih deset godina skoro udvostručio.
Kao što je već istaknuto, najvažnije i najpoznatije vinorodno područje SAD je Kalifornija u kojoj se u oko 1.700 vinarija uz primjenu znanstvenih dostignuća u v. i v. proizvodi grožđe, da bi se iz njega najsuvremenijim postupcima proizvela vrhunska vina. Uz proizvodnju stolnog grožđa, od kojeg se najviše uzgaja sorta thompson seedless, (kod nas poznatija kao sultanina), pa i grožđica, (koje lako nalaze prođu na ogromnom tržištu SAD), vinogradarstvo se sve više usmjerava na proizvodnju vinskoga grožđa. Sade se sorte bijelog vinskog grožđa chardonnay, rizling rajnski i talijanski rizling, chenin blanc, sauvignon blanc (fume blanc), semillon i dr., a od crnog najviše cabernet sauvignon, zinfandel, pinot crni, syrah, merlot crni, cabernet franc, carignane i sangiovese). Vina uz naziv sorte, obično nose i oznaku odakle dolaze, npr. kalifornijski rizling i sl. S obzirom da prirodni uvjeti, kao što je poznato, značajno utječu na kakvoću grožđa i vina, najboljim se područjima smatraju Napa Valley, Sonoma, Mendocino & Lake County, Carneros, a uz njih još i Sierra Foothills, Central Valley, Nord Central Coast, Livermore Valley, Monterey County, Carmel Valley, te Paso Robles.
Po površinama vinograda, te po količini proizvodnje grožđa i vina drugo mjesto u SAD pripada saveznoj državi New York, koja se u mnogim pojedinostima podosta razlikuje od opisane Kalifornije. Osim što su vinorodna područja hladnija, (što, kako tvrde dobri poznavatelji, pogoduje kakvoći vina što se proizvode iz ovdje uzgajanih burgundijskih sorti chardonnaya i crnog burgundca, ovdje poznatog pod francuskim imenom pinot noir), tu se uz europsku lozu Vitis viniferu uzgaja i vrsta američke loze Vitis labrusca (Concord), te direktno rodeći hibridi Baco 22A i Aurora. Glavnina proizvodnje grožđa i vina nalazi se na području Long Islanda, dok je na područjima Hudson River Valley i Finger Lakesa ona manja i uz spomenuti chardonnay i pinot noir obogaćena još s gewürztraminerom, cabernet franc, merlot i cabernet sauvignon).
U saveznoj državi Washington pod vinogradima se nalazi oko 10.000 ha zasađenih visokokvalitetnim kultivarima (među kojima prednjače chardonnay, rajnski rizling, semillon i sauvignon blanc, te cabernet sauvignon i merlot). Ovo je američko vinorodno područje vjerojatno najmlađe, jer se je razvilo u proteklih dvadesetak godina u kojem je razdoblju broj vinarija povećan od 19 na 145. Najpoznatija vinorodna područja su Yakima Valley (Hogue Cellars, Chateau Ste Michele), Columbia Valley i Walla Walla (što graniči s Oregonom).
Mada je površinama vinograda malo područje, Oregon uživa glas jednog od najboljih sjeveroameričkih proizvođača crnog i sivog pinota. Kakvoći tih vina pogoduje hladna klima, ali i strogi zakonski propisi kojima se, uz ostalo, nalaže da vino može nositi oznaku navedenih sorti samo ako je zastupljena s 90 %-tnim udjelom. Za ostale kultivare (npr. za cabernet sauvignon) vrijedi pravilo (o 75 % učešću) kao i u drugim državama SAD, što znači da je za označavanje sorte iz koje je vino proizvedeno i stavljeno u prodaju dovoljno učešće od 75%. Najpoznatija proizvodna područja su Willamette Valley (Sokol Blosser Winery, Rex Hill Winery) koja se nalaze južno od Portlanda, te Umpqua Valley, Rouge Valley, Columbia Velly i Walla Valley.
Virginiji pripada čast prvog pokretača proizvodnje vina u Sjedinjenim Državama. Ta je proizvodnja pokrenuta od doseljenika u Jamestownu 1607. godine i to iz grožđa domaće (kod nas poznatije kao američke) vrste loze. Proizvodnja vina iz takva grožđa (sada lokalnih i hibridnih bijelih sorata seyval blanc, vidal blanc, te crnih norton i chambourcin) zadržana je do današnjih dana, ali su zaslugom Thomasa Jeffersona (1743.-1828.), trećeg po redu predsjednika SAD, već u to doba introducirane europske sorte od kojih su trenutno najznačajnije chardonnay, rizling rajnski, a u manjoj mjeri i viognier (odnosno vionnier), cabernet franc, cabernet sauvignon, merlot i barbera crna. Glavna proizvodna područja su Eastern Shore, Shenandoah Valley i Monticello.
Filoksera, koja je uništavala posađenu europsku lozu dok se nije tom “gribu” našao lijek (transplatacijom na američku podlogu), kočila je s početka razvoj naprednog vinogradarstva. Tome je pridonijela i prohibicija (od 1920. do 1932.), pa se tek nakon tog doba, zahvaljujući eksploziji znanosti i ekonomskom napretku Sjedinjenih Država to stanje mijenja. Sveučilište Kalifornije u Davisu uz marljive djelatnike praktičare (među koje valja ubrojiti i Miljenka Grgića (tvrtka u Napa Walley – Grgich&Hils sa 366 akara ili oko 148 ha vinograda) koji je kakvoćom proizvedenih vina utjecao na samopouzdanje američkih vinogradara i vinara), oblikovalo je američku i svjetsku industriju i proizvodnju vina.
I ovdje, slično kao i u Australiji i u nekim drugim državama, mnogi vinogradari su hrvatskog podrijetla, a vina su im znana i od biranih potrošača cijenjena. Kao potvrdu tome navedimo samo neke od njih, a to su Mike Grgich iz Napa Valleya, Frane Franičević (porijeklom s Hvara) iz Sonome, Milan Matulić (s Brača) iz Amadora i Mike Milat (s Korčule) iz Nape.
Primjena najsuvremenijih znanstvenih i tehničkih dostignuća u v. i v. SAD uvršćuje ovu granu privrede u vrh svjetske kvalitete i produktivnosti.