Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

vinski talog

Izvor: Vinopedia
Skoči na: orijentacija, traži

je sediment vina sastavljen od izumrlih ili živih stanica kvasca, krutih ostataka grožđa (sjemenki, kožica i dr.), soli vinske kiseline (striješa) i tvari koje nastaju koagulacijom (bjelančevine, bojila i dr.), te više ili manje mineralnih čestica koje su kao nečistoća dospjele u procesu preradbe grožđa u vino. Talog je visoko vrijedan sporedan proizvod vinifikacije, količina i sastav mu variraju, prema tome je li nastao u mladom ili starom vinu. U talogu nakon prvoga pretoka (kojeg obično ima oko 10% od ukupne količine vina i u kojem je i do 70% vina, a tek oko 30% navedenih tvari) 15% otpada na striješ. Držanjem vina na vinskom talogu (sur lie, čit. sur li) uz povremeno miješanje pridonosi kakvoći vina i taj se postupak u odgovarajućim uvjetima preporuča. Vinski talog se može dodavati komini iz koje se proizvodi komovica, ali ta količina smije biti najviše do 25kg taloga na 100kg grožđanog koma, s tim da količina alkohola koja potječe od taloga ne smije prijeći 35% ukupne količine alkohola u gotovom proizvodu. Destilacijom samo taloga proizvodi se drožđenka ili vinski destilat, odnosno vinski alkohol. Ako služi za proizvodnju vinske kiseline, prethodno se tiješti i suši.
Vidi: filtar preša.

Osobni alati