Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

vinogradarstvo

Izvor: Vinopedia
Skoči na: orijentacija, traži
Vinogradarstvo se gospodarski uspješno može razvijati u umjerenom pojasu – između 25 i 52° sjeverne i 30 i 45° južne zemljopisne širine.
je radno i kapitalno intenzivna grana polj. proizvodnje, pa zbog toga gospodarski vrlo značajna. V. se gospodarski uspješno može razviti u umjerenom pojasu (između 25 i 52° sjeverne i 30 i 45° južne širine), gdje srednja godišnja temperatura nije niža od 8 ni viša od 20°C, gdje je srednja temperatura u doba vegetacije između 16 i 20°C i gdje temperatura u tijeku mirovanja ne pada ispod -15°C. Vinova loza iziskuje u vegetaciji potrebnu količinu topline (izraženo kao zbroj srednjih dnevnih temperatura iznad 10°C) koja mora iznositi najmanje 2.200°C, za vrlo rane, odnosno, oko 4.000°C za vrlo kasne sorte. Na uspješan razvoj vinogradarstva (najviše zbog temp. zraka i količine oborina) utječe i nadmorska visina, što ovisi o geografskoj širini. Kod nas se vinogradi uspješno podižu na nadmorskoj visini od 1 do 400 m. Najviši vinogradarski položaj u RH je u vinogorju Hvar, nedaleko mjestâ Vrbanj i Svirče (katastarski položaj Poljica, na lokaciji Vrh, na položaju u vlasništvu tvrtke „vino Plančić“), vinova loza se uzgaja na visini od oko 550 m. U Europi, samo se u talijanskoj pokrajini Valle d,Aosta (i to u Valdigni) vinova loza uzgaja na 1200 m/nm, a u kantonu Vallis u švicarskim Alpama vinogradi se penju do 1100 m/nm. Zanimljivo je istaći da se u južnim područjima Europe vinogradi penju do najviše 1000 m/nm i to na obroncima Etne, (Sicilija). U Alžiru, na obroncima Atlasa oni dostižu visinu od oko 1500 m, a u Boliviji čak 3000 m/nm. Na razvoj v. utječe položaj planina, štiteći neki kraj od prodora hladnih zračnih struja (npr. Karpati), zatim okrenutost položaja jugu (ekspozicija) i nagib (inklinacija) te niz drugih čimbenika (npr. blizina voda, goleti, šuma) o kojima ovisi količina oborina (optimalnom se smatra od 700 do 900 mm/god.), njihov raspored u tijeku godine, rel. vlažnost zraka (opt. od 70 do 80%), pojava kasnih proljetnih i ranih jesenskih mrazeva, pojava magle, tuče, rose i snijega, učestalost vjetrova i njihov intenzitet, broj vedrih dana itd. Tlo utječe na rast i razvoj, rodnost i naročito na kakvoću grožđa i vina svojom mehaničkom strukturom (skeletna, skeletoidna, pjeskovita, ilovasta, glinena, laporasta, humusna..), bojom (svijetla, tamna, obojena poput crvenica) i naročito sastavom (vapna, dušika, fosfora, kalija i dr.). Vinogradarstvo obuhvaća proizvodnju grožđa za potrošnju u svježem stanju i za preradbu (u grožđice, vino i sokove), ali i proizvodnju loznih sadnica (podloga i cijepova). Svi su ti proizvodi traženi na domaćem tržištu, ali se i izvoze, pa je stoga značajna gospodarska grana svake zemlje, kojoj prirodni uvjeti omogućavaju tu proizvodnju i radosti vlastite berbe.
Vidi: podneblje
Osobni alati