Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

pivski i ledeni podrumi u Regenu

Izvor: Vinopedia
Skoči na: orijentacija, traži
UNIQ29202dd82539ca5c-googlemap-00000000-QINU
Regen grb.png
U Regenu postoji oko 20 pivskih i ledenih podruma od kojih se njih 18 nalaze u uličici imenom Pfleggasse. Samo se mali broj koristi privatno, najveći broj njih je otišao "u zaborav", a samo do nekoliko njih postoji pristup, a kod nekih je ulaz zatrpan. Od proljeća 2009. godine "Postkellerfreunde" pokušavaju one još pristupne podrume koji su u vlasništvu grada ponovno "aktivirati".


Pivo je jedan kvarljiv prehrambeni proizvod koji se mora čuvati na hladnome. Prava temperatura za čuvanje piva se kreće između 7 i 9 stupnjeva Celzija. Zato je najbolje čuvati pivo u podrumu jer se u tamnome najbolje osjeća.
Dakle, veliki broj Regenskih pivovara u prošlosti tražilo je mogućnost da osposobi hladna skladišta. Njima su bili potrebni podrumi u koje bi mogli pomoću pivskih kolica unositi bačve i ponovno ih iznositi.
Za tu svrhu je bila prigodna uličica Pfleggasse na sjeverozapadnom rubu mjesta. Ovdje se najvjerojatnije ranije nalazila dublja uličica, uličica u usjeku, tako da se moglo lijevo i desno u usjeku iskopati podrume. Osim toga ta su mjesta bila lako dostižni iz gradske jezgre. I njihova strana orijentacije je bila ispravna: ulazi se nalaze tako da su samo ujutro i navečer kratko izloženi suncu. Za dodatnu zaštitu služile su pojate, koje su bile izgrađene ispred svodova.
Na jednom od tih podrumskih ulaza zapisana je godina 1749. Međutim, sigurno ima i podruma koji su puno stariji, od kada je Regen postao mjesto za proizvodnju piva. Znamo da ih je 1689. godine bilo već 14.
U registru rezidentnih obrtnika u Regenu iz 1850. godine, se uzaludno traži zanimanje koje se bavi s uspostavljanjem ili izgradnjom podruma. Dva, u to vrijeme evidentirana majstora zidara, bili su vjerojatno svestrani talenti koji nisu samo znali graditi kuće, kopati bunare, zidati peći, nego koji su bili sposobni i za izgradnju podruma sa voltnim stropom. To znači, graditi takav svod u to vrijeme nije bilo nikakvo posebno umijeće, bilo je to ustvari opće znanje. Nikakav statičar nije nikada izračunao nosivost, a unatoč tome pojedini su podrumi još danas perfektno očuvani.
Danas više ne znamo da li su najprije iskopali zemlju i nakon toga drvenom konstrukcijom gradili svod, ili su najprije izgradili svodove preko zemljanih humaka i tek onda izvadili zemlju. Sigurno je samo, da su morali teškom mukom, pomoću krampova i lopata, izvaditi zemlju iz ogromnih podrumskih prostora dubokih i do 63 m i širokih do 13 m. Danas ne možemo više procijeniti koliko zaprežnih kola punih zemlje se moralo ukrcati, odvesti i ponovno iskrcati. Za vrijeme nastanka podruma nisu postojali nikakvi strojevi koji bi se mogli primijeniti.
Svodovi su uglavnom izrađeni od kamena sa polja, dakle građevinskog materijala koji je bio besplatan. Geolog von Gümbel (1823-1898) utvrdio je da se takvo kamenje nalazi samo oko Regena, te mu je zato dao ime "Regenbühl-Gneis". To kamenje je svijetlije nego granit jer unutra ima više kvarca. Između Poschetsrieda i Riedhama bilo je nekoliko kamenoloma. Na Mühlleite i u parku Waldschmidt još se vide velike stijene iz istog kamenja.

Klima u podrumima Regena

Pivski podrum za bijlo pivo Huber
Svod u podrumu Huber
Stepenište u podrumu Huber

Što je podrum dublji to je u njemu temperatura konstantnija, jer vanjska temperatura ima malo utjecaja. To znači: ljeti podrum ostaje hladan – konstantno od 8 do 10°C - čak i kada je vani toplo. A zimi je siguran od mraza.
Važnu funkciju imaju okna za ventilaciju. Kroz njih ulazi hladan zrak u podrum, jer je hladan zrak teži od toploga. Dakle, isti pada dolje i ostaje tamo, ako se ne miješa s toplijim zrakom uslijed strujanja zraka ili kretanja po prostoru. Iznad nadvoja vrata uvijek postoje otvori za zrak. Gornjim – vanjskim vratima podrum se nije hermetički zatvarao, tako da je uvijek bila moguća neznatna izmjena zraka.
Ispred podrumskih ulaza bile su napravljene klimatske brane, što više to bolje, da bi hladan zrak ostajao pri svodu. Osim toga se pazilo da se vrata, naročito ljeti, otvaraju samo u ranim jutarnjim satima ili kasno navečer, kako bi što manje dolazilo do miješanja sa vanjskim zrakom.
Dodatno hlađenje se ljeti postizalo s ledom, kojega su ljudi zimi vadili piljenjem iz rijeke Regen, izvlačili ga s kliještima i odvozili sa zaprežnim kolima u podrume u uličicu Pfleggasse. Bio je to mukotrpan posao ali na taj način su radnici koji su ljeti vadili šljunak i pijesak iz rijeke Regen i zimi imali posla.
Led se u podrumima najprije postavljao na slamu, a na to su se skladištile pivske bačve i prehrambeni proizvodi.
Postojali su naročito duboki podrumi u kojima se skladištio samo led. Između pojedinih ledenih ploča se posipala sol kako bi se slojevi lagano odmrzavali, a nakon toga su se spajali u ogroman ledeni blok. Sve do jeseni su na taj način imali pouzdanu zalihu leda. Ljeti su od toga odlomili komade i isporučivali ih zajedno s pivskim bačvama gostionicama. Tako se hladno pivo iz podruma nije moglo zagrijati do gostioničara i do njegovog gosta. Gostioničar je bio sretan kada su mu dostavili i led jer do prije otprilike 50 godina (t.j. do polovice XX stoljeća) skoro niti jedna gostionica nije imala električni sistem hlađenja. Ako je netko imao „hladnjak“ izrađen od drva, obložen sa pocinčanim limom, čiji se dvostruki stražnji dio napunio s ledom, onda se njega smatralo super modernim.
Podrumi vjerojatno nisu bili od početka tako veliki kao što su danas. Kod nekih se može vidjeti da su se tijekom stoljeća povećavali i na koji način se je to obavljalo. Novi svodovi su tada izvedeni sa ciglama, jedan manji broj je čak i ožbukan. Neka proširenja se nalaze dublje nego prvobitni glavni podrum. U nekim podrumima su postavljene ogromne kamene ploče, a u drugima nalazimo samo ugaženi zemljani pod. U pivovarskim podrumima može se lijevo i desno još uvijek vidjeti povišeno podnožje, na kojima su se nekada čuvale pivske bačve.

Podrumi, u prošlosti „Hladnjaci“ tržnice u Regenu

Ne samo za pivo bilo je potrebno imati hladne prostorije i za čuvanje mesa, povrća, kupusa i mrkve, krumpir itd. U pivnicama, gostionicama i mesnicama nije bilo hladnjaka ili nekog drugog odgovarajućeg sustava hlađenja. U nekim podrumima još danas se vide kuke na kojima su se nekad sigurno vješali i meso i kobasice.
Tamo gdje se čuvaju prehrambeni proizvodi uvijek ima i gamadi. U to vrijeme se nije još znalo za kemijska sredstva za suzbijanje štetočina. Štakori i miševi su se lovili klopkama i mišolovkama, a sigurno ponekad i pomoću mačaka koje su bile ostavljane zatvorene u podrumu. Kako bi se uništili paukovi, babure i drugi sitni štetnici, u podrumima su se od vremena na vrijeme zapalile velike hrpe suhih grana. Kratkom, vrućom vatrom su se istodobno dezinficirali zidovi podruma.

Podrumi su u nevolji bila i Skloništa

Podrumski svodovi u ulici Pfleggasse služili su Regenskim stanovnicima u ratnim vremenima i kao skloništa, zadnji put dana 24. travnja 1945. godine. Brojni ljudi iz Regena našli su tamo utočište kada su Amerikanci pri kraju II. svjetskog rata bombardirali grad Regen.
Vidi: pivo

autorica teksta:Annemarie Schiller
prevela: Renate Perović-Brune

Osobni alati
Drugi jezici