Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

pivo

Izvor: Vinopedia
Skoči na: orijentacija, traži

je najstarije alkoholno piće koje je čovjek slučajno otkrio i u relativno kratkom razdoblju od tog otkrića započeo proizvoditi u većoj količini. Prema istraživanjima arheologa (koji ispituju prošlost na temelju materijalnih nalaza), lov i sabiranje u divljini slučajno izraslih jestivih plodova, ponajviše žitarica, nisu osiguravali opstanak čovjeka, pa je prelazak s nomadskog-lutalačkog, na sjedilački način života i pripitomljavanje divljih životinja, bilo spasonosno rješenje. Prve takve promjene dogodile su se pred oko 9.000 godina prije naše ere i to na prostorima međuriječja Tigrisa i Eufrata, kasnije prozvanog Mesopotamija. Uzgojene i ubrane žitarice (ječam, pšenicu i dr.) valjalo je čuvati i štedljivo trošiti kako bi te zalihe potrajale do nove berbe (žetve), ali za to nisu postojali odgovarajući uvjeti. U vlažnim i toplim skladištima (u dupljama stabala ili u glinenim vrčevima itd.) žitarice bi proklijale, što je izazvalo razgradnju škroba do monosaharida iz kojih je aktivnošću kvasaca nastupilo alkoholnog vrenja i nastalo niskoalkoholno piće (ili tekući kruh). To otkriće čovjek je počeo koristiti pred oko 4.000 godina prije naše ere na način da je sušenjem taloga koji je zaostao nakon alkoholnog vrenja proizvodio dvopek višegodišnje trajnosti (tzv. pivski kruh - bappir), koji je korišten za jelo, ali i kao matica za pokretanje nove proizvodnje (tekućeg i pivskog kruha). Povjesničari koji svoje znanstvene nalaze temelje na slikovnom pismu (ideografiji i piktogramima) i na drugim pisanim dokumentima (od kojih su najraniji povezani s proizvodnjom piva nastali oko 3.400 godina prije n.e.) zaključili su da je upravo ovakav način proizvodnje, nametnuo potrebu evidentiranja i uređenja raspodjele (žitarica i piva), te potaknuo nastanak novih društvenih odnosa među ljudima koji se manifestiraju podjelom rada i označavaju kao civilizacija (civis = građanin, civilis = građanski). Od tih davnih vremena pa do danas proizvodnja piva (jednako kao i proizvodnja kruha) temelji na istim principima. Pivo je i tada, jednako kao i danas bilo i ostalo pučko piće svih građanskih slojeva, jer se može proizvodi u tijeku cijele godine, u relativno kratkom vremenu i u velikim količinama, pa je i cijenom konkurentno ostalim alkoholnim pićima. Suvremeno se pivo najčešće pojmovno određuje kao alkoholno piće s razmjerno malim sadržajem etanola (obično s oko 3,5 % vol.) i s obiljem ugljičnog dioksida. Osnovna sirovina za proizvodnju piva je slad (isklijali ječam) iz kojega se (kuhanjem u vodi) priprema sladovina. Ohlađenoj sladovini dodaje se vinski kvasac, a nakon alkoholnog vrenja i hmelj. Ako se alkoholno vrenje provodi kod nižih temperatura (do 18oC) nastaje tzv. pivo donjeg vrenja (kakvo je Plzenjsko), dok se kod tzv. gornjeg vrenja (kod t0 do 20oC) proizvode piva na tržištu poznata kao engleska. U davnoj prošlosti pivo se je proizvodilo isključivo iz žitarica i tek se je pred oko 1000 godina počelo s dodavanjem jedne sastavine iz ploda - šiške jedne povijuše iz porodice konoplje kojoj je hrvatsko ime hmelj, a lat. botaničko Humulus lupulus, u čijim se ženskim cvjetovima nalazi gorka tvar-lupulin. Ječmeni slad se djelomično može zamijeniti i neslađenim žitaricama i šećerom (kristalnim šećerom - saharozom). U proizvodnji piva dopušteno je dodavati askorbinsku kiselinu, sredstva za bistrenje i stabilizaciju, a kod pripreme tamnog piva (uz obvezno deklariranje) i prženi slad, odn. karamel od slada ili šećera. Cjelokupni proces proizvodnje piva može se obaviti kroz 3 do 5 tjedna (vrenje od 3 do 10 dana, a odležavanje od 3 do 4 tjedna). Pivo u prodaji (ako nije drugačije određeno) mora biti bistro i bez taloga, svojstvenog mirisa i okusa, s najmanje 0,3 % ugljičnog dioksida. Sadržaj hlapivih kiselina ne smije biti veći od 6 g/l, a sadržaj SO2 do 20 mg/l. Osnovna sladovina za svijetlo pivo mora sadržavati najmanje 10 % ekstrakta, za tamno 12 %, a za specijalna piva 14 %. pH piva se kreće između 4 i 4,8, a jodna reakcija na škrob mora biti negativna.
Vidi: Gambrinus, pivski i ledeni podrumi u Regenu

Osobni alati