Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

likersko vino

Izvor: Vinopedia
Skoči na: orijentacija, traži

je vrst specijalnoga vina što se proizvodi vrenjem masulja ili soka (mošta), uz dodatak ugušćenog mošta, alkoholiziranog mošta (odn. mistele), vinskoga destilata ili vinskoga alkohola (rafinade). Stvarni sadržaj alkohola u likerskim vinima mora se kretati između 15 i 22% vol., a ukupni alkohol smije iznositi najmanje 17,5 i najviše 27,5% vol. U proizvodnji likerskih vina dopušteno je koristiti mošt u vrenju, vino ili mješavinu ovih sirovina, s tim da prirodna alkoholna jakost u tim sirovinama (odnosno u njihovoj mješavini) ne smije biti manja od 12% vol. Vinski alkohol (a on može biti za ovu svrhu proizveden i iz prosušenog grožđa) mora sadržavati najmanje 95% vol. etanola, a vinski destilat ne manje od 52 ni više od 86% vol. Koncentrirani ili ugušćeni mošt mora udovoljavati propisanim uvjetima. Sadržaj ukupnog/slobodnog SO2 u l.v. ako ona sadrže manje od 5 g/l neprevrela šećera može dosizati 150/30 mg/l, odnosno, ako sadrže više od 5 g/l neprevrela šećera taj sadržaj ne smije prelaziti 200/40 mg/l. I l.v. mogu biti svrstana u kvalitetnu ili vrhunsku skupinu i nositi oznaku kontroliranog zemljopisnog podrijetla (k.z.p.), ali u tom slučaju moraju biti proizvedena isključivo iz grožđa čiju oznaku nose, a ukupna alkoholna jakost im ne smije biti manja od 17,5% vol. I u mnogim drugim zakonodavstvima određuje se najniža količina ukupnog alkohola u likerska vina i ona najčešće mora iznositi najmanje 17,5% vol. U tim se zakonodavstvima propisuje i sadržaj suhog ekstrakta koji ne smije biti manji od 18 g/l. U RH najpoznatije likersko vino je samoborski bermet, a u svijetu najpoznatija likerska vina su malaga, samos, marsala i neka druga.

Osobni alati