Filometrijske izmjere lista: L=duljina lista; l=širina lista; l1 duljina peteljke; 1, 11, 12=rebra I reda; 2 i 3=rebra II i III reda; α i β =kutovi među rebrima I reda; γ =kut između 12 i 2; δ =kut između 2 i 3; ε =kut između 3 i 4; oblik lista ovisi o kutovima i odnosima 11/1, 12/11, l2/l1
(grč. ampelos = loza, métron = mjera), područje
ampelografije koje brojem nastoji izraziti variranje morfoloških svojstava
vinove loze i odgovoriti na rodbinsku vezu (grč. filos = rod, filometrija) među (biljnim) vrstama. Ovu znanstvenu disciplinu prvi uvodi
H. Goethe (1878.), razvija ju L. Ravaz (1902.), zatim Krimbas (1943.), P. Galet (1951.), A. Rodrigez (1952.) i dr. Ampelografska komisija
OIV (osnovana 1951.) izradila je (i propisala) metodiku amp. istraživanja, koja uz filometrijske podatke sadrži još i opis izgleda pojedinih organa, agrobiološka svojstva (rodnost, otpornost na bolesti i štetnike itd.), tehnološka svojstva (strukturu, organoleptički i kem. sastav grožđa itd.), rasprostranjenost, nazive i istoznačnice (sinonime), ekonomski značaj i dr. Uz mnogobrojne naše pokojne i živuće ampelografe posebno valja istaći
Stjepana Bulića i
Zdenka Turkovića,
Viktora Vitolovića,
Marcela Jelasku,
Edia Maletića i dr..
Vidi:
list vinove loze,
bobica,
grozd.
