Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

amfora

Izvor: Vinopedia
Skoči na: orijentacija, traži

Amfora:
1. etruščanska (6. st.p.K.); 2. grčka (5. st.p.K.); 3. grčka (3. st.p.K.); 4. grčko-italska (2. st.p.K.); 5. italska (1.-2. st.p.K.); 6. rimska (2. st.); 7. rimska (3.-5. st.); 8. ranobizantinska (5.-6. st.); 9. bizantinska (10.-11. st.);
(lat.), posuda od pečene gline (čija se izrada na obalnom području Bliskog istoka datira 2000 godina prije Krista), u kojoj se nekada čuvalo i brodovima razvozilo voda, vino, ulje i žitarice. Dvije ručke na suženom vratu, (otkuda ovoj posudi i ime ampfi pherein, što znači nositi za ručke s dviju strana) i zašiljeno dno posude omogućavali su slaganje amfora u brodskoj štivi ili u podrumima, ubadanjem u pijesak. Velik broj arheoloških nalazišta uz našu obalu dokaz je intenzivnosti brodskog prometa roba u amfori, a mnogi drugi nalazi upućuju i na lokacije gdje su se te posude proizvodile (npr. kod nas na rtu Larun, nedaleko od Červar Porta, u Fažani kraj Pule i na ušću rječice Dubračina u Crikvenici).
Zajedničkim radom skupina arheologa iz Italije, Francuske i Hrvatske (pod vodstvom Vladimira Kovačića iz Zavičajnog muzeja Poreštine i uz financijsku podršku općine Tar-Vabriga - Istra, u razdoblju od 2004.-2009.) utvrdila je da je na citiranom lokalitetu rtu Larun postojala velika manufaktura keramike čiji su vlasnici bili rimski senatori i carevi, te u Neronovo doba i jedna kurtizana, kao i da su na tom mjestu proizvedene amfore putovale sve do Panonije (do Sirmiuma, današnje Sremske Mitrovice). Na spomenutom lokalitetu otkopane su i posebne peći, u kojima se postizala visoka toplina i proizvodila fina keramika tzv. okamenjena zemlja - terra sigillata.
Najnovija saznanja o antičkoj proizvodnji amfora i druge keramike vezana su uz lokaciju Ad Turres (koja se nalazi u središtu grada Crikvenice), gdje se je prema arheološkim nalazima iz 2006. godine i tvrđenju arheologinje Gordane Lipovac-Vrkljan u šest peći dnevno proizvodilo i do stotinu takvih posuda. Taj je posao (od 30-tih godina prije Kista do 180-te godine nove ere) u ovoj nekadašnjoj ilirskoj pokrajini Liburniji, obavljalo, procjenjije se, čak i do 200 ljudi, o čijem smještaju, prehrani i drugim pojedinostima arheolog Kazimir Miculinić obavlja zanimljiva istraživanja. Za razliku od etrušćanskih, grčkih, italskih i rimskih, amfore nađene u Crikvenici se označavaju kao "originalne jadranske ravnog dna - tip Crikvenica"
Naziv žara (od tal. giara) koristi se za posudu posebna oblika od pečene gline, u kojoj se čuvao pepeo pokojnika. Za posude iz pečene gline u arheologiji se koristi i naziv vaza.

Amfora je i naziv stare mjerne jedinice, koja je u Grčkoj iznosila 19,44, a u Rimu 26,26 litara.

Osobni alati