Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

alge

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
 
Redak 1: Redak 1:
su jednostanični i višestanični autotrofi (koji sežu od mikroskopske do veličine i više desetka metara), a koje suvremena [[taksonomija]] razvrstava u nadcarstvo Eucariota i carstvo Protista, te podcarstvo steljnjača (Thalophyta). Za razliku od viših biljaka kod kojih se ističu organi [[korijen]], [[stabljika]] i [[list]], kod algi to nije slučaj, one su uz to i bezcvjetnice, a s obzirom da iziskuju obilje vlage, najčešće ih nalazimo u morima, vodama i u vlažnim tlima. Spomenute velike alge iz mora koriste se i kao ljudska živežna namirnica u mnogim zemljama, poput Japana, Kine i Kanade.<br>
+
su jednostanični i višestanični autotrofi (koji sežu od mikroskopske do veličine i više desetka metara), a koje suvremena [[taksonomija]] razvrstava u nadcarstvo Eucariota i carstvo Protista, te podcarstvo steljnjača (Thalophyta). Za razliku od viših biljaka kod kojih se ističu organi korijen, stabljika i list, kod algi to nije slučaj, one su uz to i bezcvjetnice, a s obzirom da iziskuju obilje vlage, najčešće ih nalazimo u morima, vodama i u vlažnim tlima. Spomenute velike alge iz mora koriste se i kao ljudska živežna namirnica u mnogim zemljama, poput Japana, Kine i Kanade.<br>
 
Da bi alge preživjele i na manje vlažnim i relativno suhim područjima, u zajednici (simbiozi) sa [[gljive|gljivama]] stvaraju [[lišajevi|lišajeve]], pri čemu algama gljiva osigurava vlažnost, a gljivama alga organsku tvar. Ovisno o vrsti kloroplasta (kojima fotosintezom stvaraju potrebnu organsku tvar, pri čemu se oslobađa i odgovarajuća količina [[kisik]]a) mnoge su dobile imena (zelene alge, crvene alge, smeđe alge itd.).<br> Vidi: [[mikroflora vina]], [[kriptogamne bolesti]], [[bakterije]], [[tlo]], [[bioinsekticid]].
 
Da bi alge preživjele i na manje vlažnim i relativno suhim područjima, u zajednici (simbiozi) sa [[gljive|gljivama]] stvaraju [[lišajevi|lišajeve]], pri čemu algama gljiva osigurava vlažnost, a gljivama alga organsku tvar. Ovisno o vrsti kloroplasta (kojima fotosintezom stvaraju potrebnu organsku tvar, pri čemu se oslobađa i odgovarajuća količina [[kisik]]a) mnoge su dobile imena (zelene alge, crvene alge, smeđe alge itd.).<br> Vidi: [[mikroflora vina]], [[kriptogamne bolesti]], [[bakterije]], [[tlo]], [[bioinsekticid]].

Trenutačna izmjena od 21:29, 21. siječnja 2013.

su jednostanični i višestanični autotrofi (koji sežu od mikroskopske do veličine i više desetka metara), a koje suvremena taksonomija razvrstava u nadcarstvo Eucariota i carstvo Protista, te podcarstvo steljnjača (Thalophyta). Za razliku od viših biljaka kod kojih se ističu organi korijen, stabljika i list, kod algi to nije slučaj, one su uz to i bezcvjetnice, a s obzirom da iziskuju obilje vlage, najčešće ih nalazimo u morima, vodama i u vlažnim tlima. Spomenute velike alge iz mora koriste se i kao ljudska živežna namirnica u mnogim zemljama, poput Japana, Kine i Kanade.
Da bi alge preživjele i na manje vlažnim i relativno suhim područjima, u zajednici (simbiozi) sa gljivama stvaraju lišajeve, pri čemu algama gljiva osigurava vlažnost, a gljivama alga organsku tvar. Ovisno o vrsti kloroplasta (kojima fotosintezom stvaraju potrebnu organsku tvar, pri čemu se oslobađa i odgovarajuća količina kisika) mnoge su dobile imena (zelene alge, crvene alge, smeđe alge itd.).
Vidi: mikroflora vina, kriptogamne bolesti, bakterije, tlo, bioinsekticid.

Osobni alati