Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

Homer

Izvor: Vinopedia
Skoči na: orijentacija, traži

(grč.: Hòmēros) je prema brojnim jezikoslovcima autor epova Ilijade i Odiseje, manji broj smatra da je svaki od tih djela autorstvo jedne - zasebne osobe, dok nemali broj (s obzirom na to da ne postoje nikakvi dokazi o njegovu životu) čak sumnjaju u postojanje takve osobe, tvrdeći da je njegov lik plod ljudske mašte i legende. Mnogi detalji upućuju da su spomenuti epovi nastali polovicom VIII. st. prije Krista (dakle oko 750 god. pr. K. i to najprije Ilijada a zatim Odiseja). Prema narječju kojim su (početno usmeno generacijski prenošeni "od usta do usta", a kasnije i zapisani spomenuti epovi) nastoji se odrediti Homerovo mjesto rođenja, ali odgovor na to pitanje nije dobiven, pa se i dalje, veći broj grčkih gradova (na otocima i kopnu) spominje kao moguće takvo odredište.
U epu o Odiseju, "jela i pića, što smrtni blaguju ljudi", opisuju se u svim pjevanjima, a spominjanje slađahnog, junačkog, žarkastog, crvenog i crnog vina, još je jedan dokaz da je i u ta davna vremena ono bilo cijenjeno i hvaljeno. Svojevrsna potvrda ovoj tvrdnji je i činjenica da se vino, u tom "najsavršenijem stvaralačkom djelu svih vjekova" (kako reče Gogolj), spominje čak stodvadeset puta.
Dobri poznavatelji Homerova djela, te "najveće tvorevine grčke i svjetske književnosti" tvrde da Homer nije samo prikupljao podatke o životu pomoraca, stočara, siromaha, bogataša i drugih osoba ili događaja, koji se u epu spominju i opisuju, već da je, s obzirom na pokazano njihovo poznavanje, zacijelo bio i njihovim neposrednim sudionikom. To dakako vrijedi i za onaj dio epa što se odnosi na lozu, grožđe i vino, što je uostalom još pred 2000 godina uočio najveći lirski pjesnik Augustova doba, Horacije, tvrdeći kako "hvaleći vino, izdao se vinopija Homer" ("Laudibus arguitur vini vinosus Homerus").
Opisujući Odisejeva desetgodišnja ratovanja pod Trojom i pustolovine njegova desetgodišnjeg lutanja morima svijeta, Homer je u prvi plan istaknuo težnju glavnog junaka (Odiseja) za povratkom u zavičaj - Itaku (otok Thiaki ili Leukada), i kažnjavanje svih onih koji mu za vrijeme njegove odsutnosti trate imovinu (ponajprije objesne prosce njegove vjerne žene Penelope) i nevjerne služinčadi.
Na Odisejevom teškom putu (što traje četrdeset ili možda četrdesetijedan dan od trenutka ispovijesti o svom desetgodišnjem lutanju, što ih je sam ispričao na dvoru feačkog kralja Alkinoja) saznajemo mnogo o naravi pojedinih osoba, od kojih neke pripadaju mitološkim bićima, drugi pak običnim smrtnicima. Jedni mu pomažu (mudra i pravična božica Atena), drugi odmažu (Posejdon i Helije, čija je srdžba izazvana prekoračenjem dopuštene mjere).
Tko se želi detaljnije upoznati sadržajem i porukama tog epa u kojem je sadržan "humani svjetonazor i jasan odnos prema životu", kako reče Tronski, pročitat će Odiseju ( i Ilijadu u kojoj Homer pjeva o događajima što su se zbili kroz pedeset i jedan dan posljednje - desete godine trojanskog rata od 1194. do 1184. pr. K. i u kojoj se također spominju vinogradi, čaše, kondir ili pehar itd., te slatki nektar ili piće, pri čemu pjesnik najvjerojatnije misli na vino, koje se kao riječ u tom epu spominje trostruko puta manje nego u Odiseji, tj. samo četrdeset i šest puta).
Ova kratka natuknica (kao i brojne druge, poput Agatarhid, Bacchus, Dioniz, Erigona, Ikarij, Prob, Marko Aurelije, Silen, Vinum pucinum i dr.) ima zadaću usmjeriti pozornost čitatelja vinopedie.hr prema značenju i mjestu vina u životu antičkog svijeta.
Vidi: Grčka

Osobni alati