Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

Francuska

Izvor: Vinopedia
Skoči na: orijentacija, traži
Vinorodna područja Francuske
na površini od oko 914.000 ha rodnih vinograda (stanje u 2001. godini), proizvede godišnje oko 55.000.000 hl vina, pa na svjetskoj rang ljestvici zauzima treće mjesto po površini pod lozom (iza Španjolske i Italije), a najčešće drugo po proizvodnji vina (iza Italije). Vinogradima i proizvodnjom vina najbogatiji dio zemlje je jug F. gdje se u samo devet departmana nalazi polovica svih površina pod lozom. U tome vode departmani Herault (sa središtem proizvodnje Montpellier), Aude (Narbonne) i Gard (Nimes). Od ukupno stotinu departmana za v. i v. proizvodnju 41 nisu značajni, jer ili tamo proizvodnje uopće nema ili je ona na površini manjoj od 1.000 ha, dok u ostalih pedeset, površine variraju od 1.000 do 80.000 ha. Svaka od 11 francuskih vinogradarskih zona obuhvaća više departmana (i još više okruga i kantona), a ime su dobile prema povijesnim pokrajinama, pa u njihovu opisu zbog ograničena prostora mnoge značajne pojedinosti nažalost bit će izostavljene.

Champagne je u svijetu poznata po proizvodnji pjenušca postupkom koji je tu usavršen (méthode champenoise). Ta proizvodnja raste, pa je od 1960., kada je iznosila 49.265.173 boce, kroz idućih petnaest godina narasla za dva i pol puta. Pretežiti dio se prodaje u F. (oko 60%) a ostatak izvozi, najviše u Ujedinjeno Kraljevstvo, točnije u Veliku Britaniju (8.000.000 boca), a zatim u Italiju (7.000.000 boca) i Belgiju (oko 5.000.000 boca), ali je iz godine u godinu sve veći interes i u drugim zemljama, pa se francuski šampanjac sve češće nalazi i na stolovima američkih (4.000.000), njemačkih (2.000.000) i švicarskih (1.800.000) ljubitelja ovog pića.
Alsace je vinorodna zona s oko 10.000 ha vinograda (što površinom ne zaostaje za opisanom Champagne), i s oko 2% od ukupne Francuske proizvodnje vina. Ovdje se uzgajaju i proizvode gotovo isključivo bijele sorte grožđa od kojih 1/3 otpada na silvanac zeleni, a 1/5 na mirisni traminac. Uz najvećma bijela vina (od spomenutih i drugih sorata, poput rizlinga rajnskog, pinota bijelog i sivog, plemenke koju ovdje zovu chasselas i muškata) proizvode se, ali znatno manje, tek oko 3% od ukupnih količina i crna vina i ružice, pretežito iz pinota crnog. Dobri poznavatelji vina tvrde da su Alzaška vina među najcjenjenijima.
Jura je F. vinorodno područje s tek nešto više od 2.000 ha i s vrlo raznolikom proizvodnjom vina. Crna vina (ružičastocrvene boje) proizvode se iz najmanje tri sorte (poulsarda, pinota crnog i trousseau-a), a bijela pretežito iz savagnin blanc (savanjina bijelog) i chardonnaya.
Bourgogna je nadaleko čuvena f. v. i v. pokrajina. Iako se po njoj sorta gamay (i kod nas, poglavito u Istri još ponegdje pogrešno naziva borgonja), glavne sorte ove pokrajine su pinot crni i chardonnay. Jako do srednje alkoholna crna vina iz ove pokrajine (poput onog iz Chablisa, Côte d’Or ili Beaujolaisa) poznata su u cijelom svijetu. Od bijelih najviše se spominje Bourgogne aligoté.
Savoie je vinorodna pokrajina s godišnjom proizvodnjom od oko 200.000 hl, od čega gotovo 1/3 pod zaštitom (AOC). Kažimo da se ovdje proizvode pitka bijela vina, najviše iz plemenke-chasselas.
Mnogo veća i, s obzirom na proizvodnju, zanimljivija je vinorodna pokrajina Côtes du Rhône, gdje se asortiman proizvodnje kreće od bijelih, ružičastih i crnih, do aperitivnih i desertnih vina, od kojih se posebno ističe Châteauneuf du Pape. Vodeće sorte u ovoj pokrajini su syrah i grenache crni iz kojih se proizvode dobro obojena, buketna i alkoholna crna vina koja se u znatnim količinama i izvoze.
Midi Mediterraneen je kao što smo uvodno istakli, količinom i kakvoćom vrlo značajna f. vinorodna pokrajina, sastavljena od šest velikih departmana. Tu se (u dep.
Herault, Aude, Gard, Var, Pyrénées-Orientales i Boushes du Rhône), na površini od oko 550.000 ha proizvodi oko 33.000.000 hl vina. Odnos crnih prema bijelima je 3:1. Glavna sorta je carignan, a pod hibridima nalazi se čak više od 10% svih lozom zasađenih površina.
Sud Ouest vinorodno područje obuhvaća departmane Dordogne, Basses Pyrénées, Tarn i Aude u kojima se proizvode vrlo cijenjena i nadaleko čuvena vina (poput bijelog suhog Bergeraca, Montravela i Monbazillaca).
Zapadnije od ovog vinorodnog područja nalaze se dva poznatija po prirodnoj rakiji što se dobiva iz tako proizvedenih vina. To su cognac i armagnac.
Bordeaux je vinorodno područje s najvećim brojem zaštićenih vina s kontroliranim podrijetlom (AOC). Vina najbolje kakvoće crus dobivaju se s položaja u zoni Garonne. Mnoga vina iz ovog kraja nose oznaku château (dvorac) uz „crus” i „ dos ”, što ne znači i da to vino uistinu potječe iz nekakva dvorca, već je oznaka za još jednu posebnu i za to područje specifičnu dodatnu zaštitu. Ipak valja istaći da oznaku château smiju nositi samo vina s kontroliranim podrijetlom (AOC) i kada je grožđe prerađeno u vino, a vino punjeno u podrumu tog dotičnog proizvođača. Nabrojimo glavne zone, a to su Blaye, Bourg, Fronsac, Pomerol, St.-Émilion i Côtes de Castillon s desne obale Garonne, a od osam zona s lijeve strane Dordogne spomenimo Premières Côtes de Bordeaux, što obuhvaća 34 općine gdje se proizvode čuvena bijela i crna vina te zonu Entre deux Mers čija vina iz semillona, sauvignona i muscadellea pripadaju u vrh kakvoće. S lijeve strane rijeke Garonne velik je broj znamenitih zona, od kojih spominjemo nadaleko čuveni Sauternes (s vinima što se proizvode iz grožđa napadnutog plemenitom plijesni) i Médoc, gdje nastaju jednako tako čuvena, ali crna vina.
Vallée de la Loire, nekad vinogradarstvom tri puta bogatija vinorodna pokrajina, svoje nazadovanje i doseg od sadašnjih oko 100.000 ha pod lozom duguje filoksernoj zarazi, koja je na putu iz Engleske najprije stigla u ove krajeve i od koje se ono nikada više nije potpuno obnovilo. To je domovina cabernet franca i cabernet sauvignona, gamaya bojadisara i pinota crnog (ovdje zvanog Pineau noir ili Chenin noir). Od bijelih najviše se uzgajaju muscadet (ili melon) i folle blanche iz kojeg se dobiju malo alkoholna suha i kiselkasta vina. Na ovom velikom prostoru uzgajaju se još i mnoge druge sorte kao što su chasselase, chardonnay i sauvignon (Blanc Fumé).
Završimo ovaj krnji opis vinogr. i vinarstva F. s regijom Corse (Korzika) na kojoj se pod vinogradima nalazi oko 6.000 ha i na kojoj proizvodnja od godine do godine varira od 500.000 do 1.400.000 hl. Glavninu proizvodnje čine crna vina što se dobivaju klasičnom preradbom crnog grožđa sorata grenache, cinsault i carignan.
F. je u mnogočemu vodeća vinogr. i vinarska velesila. Najveći je proizvođač, potrošač i izvoznik pjenušavih vina, vodeći je proizvođač vinskih destilata iz kojih proizvodi čuvene prirodne rakije (cognac, armagnac i dr.), te jedan od pet glavnih proizvođača stolnog grožđa u Europi (od čega se konzumiralo u Fr. 2.024.000 dt/1987., 2.058.840 dt/1995. i 2.107.000 dt/2001.). Sjedište je Međunarodnog ureda za lozu i vino (OIV) i brojnih znanstvenih institucija iz v. i v. oblasti, te četiri enološka fakulteta.

Osobni alati