Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

Dioniz

Izvor: Vinopedia
Skoči na: orijentacija, traži

(grč. Dionysos, također i Bakchos), prema grčkoj mitologiji bog vinarstva i vinogradarstva, zaštitnik voća kojem daje svježinu i sočnost, štovan i kao bog rodnosti i bog vrlina potrebnih u uzgoju loze i voćaka, a to su radišnost i marljivost. Dioniz je sin boga Zeusa i njegove ljubavnice Semele, rođen u Nysi (ali kojoj ? možda u onoj što se spominje na planinskom masivu na Helikonu, ili na otocima Naxosu, odnosno Eubeji u Egejskom moru. Mjesta istog naziva zabilježena su i u Trakiji–danas dio Bugarske, u Kariji-Mala Azija, Arabiji, Indiji, Kavkazu, Libiji...) Progonjen od Zeusove žene Here, bježi mijenjajući skloništa, da bi se vratio u rodni kraj i skrasio u Niskoj dolini, gdje o njemu brinu nimfe, polubožice koje personificiraju prirodne sile. Tu, skriven u pećini kojoj je ulaz zarastao vinovom lozom, otkriva sve čari vina, pa njime opija svoje pratitelje silene i satire. Kult Dioniza vrlo je star (prvi zapis o njemu seže u XIV. st. pr. Krista), a ditirambi (pjevanje zborova obučenih u jareće kože i uz plesne pokrete njemu u slavu) preteča su grčke tragedije, najdragocjenijeg doprinosa Starih Grka svjetskoj kulturi. Zasluga kulta boga Dioniza ističe se u poticanju druževnosti i stvaralačke maštovitosti, a zamjerka što prekomjerno uživanje njegovih darova vodi u propast. Zato se valja držati prastare grčke upute „meden agan” što u prijevodu znači „ničeg previše”. Na kraju spomenimo i to da su i druge civilizacije slavile slična božanstva. Egipatski bog sunca i plodnosti Oziris preuzet je od Grka (i prozvan Dionysosom). Liber je jedno od kultnih imena takva božanstva, koje su u antičkoj Italiji zvali Liber Pater. Sva su ta božanstva isticana kao simboli plodnosti, a Priap (sin Dionizov) i kao simbol oplodne snage muškarca.
Vidi: Thyonianus, Mit o bogu Dionizu,Talmudska književnost o vinu,vino u Bibliji, Martinje, Vinkovo, [[vino u Kur,anu]], Thyonianus.

Osobni alati