Vinopedia - riznica znanja o lozi i vinu

škrlet

Izvor: Vinopedia
(Usporedba među inačicama)
Skoči na: orijentacija, traži
 
Redak 1: Redak 1:
[[Slika:Skrlet.jpg|thumb|200px|left|škrlet, (EM)]](istoznačnica: [[ovnek žuti]], osukač, maslec) je sorta bijelog grožđa nepoznata podrijetla, ali s obzirom na to da se pretežito uzgaja u podregijama [[Moslavina]] i [[Pokuplje]] (gdje je i [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/313420.htmlPravilnikom NN 159/04.] uvrštena među preporučene kultivare), mnogi su stručnjaci skloni tvrdnji da je na tim područjima samonikla ([[autohton|autohtona]]). Prvi opis ovog kultivara objavljen je u Gospodarskom listu (Trsovi Hrvatske, 1856. zaslugom [[Vukotinović (Farkaš) Ljudevit|Ljudevita (Farkaša) Vukotinovića]]. Srednje je otpornosti na [[pepelnica|pepelnicu]] ([[lug]]) i [[peronospora|peronosporu]] ([[plamenjača|plamenjaču]]), a dobre na [[siva plijesan|sivu plijesan]]. Sadržaj [[šećer|šećera]] u grožđu u pravilu nije visok (obično oko 16 %, a samo u dobrim godinama dostigne i 18 %), ali je zato sa sadržajem [[ukupna kiselost|kiselina]] bogata (od 8 pa i do 11g/l). Izuzetno ugodna [[aroma]] i [[skladno vino| skladan okus ]] ovoga vina kada je ono proizvedeno u skladu sa odgovarajućim [[bijela vina|tehnološkim postupkom]] i iz zrela i zdrava grožđa, kojemu je proizvodnja ograničena i zaštićena u skupini kvalitetnih pod imenom moslavački škrlet, daju mu za pravo da u tom smislu napreduje i da se uskoro uvrsti među vrhunska.
+
[[Slika:Skrlet.jpg|thumb|200px|left|škrlet, (EM)]](istoznačnica: [[ovnek žuti]], osukač, maslec) je sorta bijelog grožđa nepoznata podrijetla, ali s obzirom na to da se pretežito uzgaja u podregijama [[Moslavina]] i [[Pokuplje]] (gdje je i [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/313420.htmlPravilnikom NN 159/04.] uvrštena među preporučene kultivare), mnogi su stručnjaci skloni tvrdnji da je na tim područjima samonikla ([[autohton|autohtona]]). Prvi opis ovog kultivara objavljen je u Gospodarskom listu (u izvješću Trsovi Hrvatske), 1856. zaslugom [[Vukotinović, (Farkaš) Ljudevit|Ljudevita (Farkaša) Vukotinovića]]. Srednje je otpornosti na [[pepelnica|pepelnicu]] ([[lug]]) i [[peronospora|peronosporu]] ([[plamenjača|plamenjaču]]), a dobre na [[siva plijesan|sivu plijesan]]. Sadržaj [[šećer|šećera]] u grožđu u pravilu nije visok (obično oko 16 %, a samo u dobrim godinama dostigne i 18 %), ali je zato sa sadržajem [[ukupna kiselost|kiselina]] bogata (od 8 pa i do 11g/l). Izuzetno ugodna [[aroma]] i [[skladno vino| skladan okus ]] ovoga vina kada je ono proizvedeno u skladu sa odgovarajućim [[bijela vina|tehnološkim postupkom]] i iz zrela i zdrava grožđa, kojemu je proizvodnja ograničena i zaštićena u skupini kvalitetnih pod imenom moslavački škrlet, daju mu za pravo da u tom smislu napreduje i da se uskoro uvrsti među vrhunska.
 
[[Category:sorte vinove loze]]
 
[[Category:sorte vinove loze]]

Trenutačna izmjena od 12:59, 14. prosinca 2011.

škrlet, (EM)
(istoznačnica: ovnek žuti, osukač, maslec) je sorta bijelog grožđa nepoznata podrijetla, ali s obzirom na to da se pretežito uzgaja u podregijama Moslavina i Pokuplje (gdje je i NN 159/04. uvrštena među preporučene kultivare), mnogi su stručnjaci skloni tvrdnji da je na tim područjima samonikla (autohtona). Prvi opis ovog kultivara objavljen je u Gospodarskom listu (u izvješću Trsovi Hrvatske), 1856. zaslugom Ljudevita (Farkaša) Vukotinovića. Srednje je otpornosti na pepelnicu (lug) i peronosporu (plamenjaču), a dobre na sivu plijesan. Sadržaj šećera u grožđu u pravilu nije visok (obično oko 16 %, a samo u dobrim godinama dostigne i 18 %), ali je zato sa sadržajem kiselina bogata (od 8 pa i do 11g/l). Izuzetno ugodna aroma i skladan okus ovoga vina kada je ono proizvedeno u skladu sa odgovarajućim tehnološkim postupkom i iz zrela i zdrava grožđa, kojemu je proizvodnja ograničena i zaštićena u skupini kvalitetnih pod imenom moslavački škrlet, daju mu za pravo da u tom smislu napreduje i da se uskoro uvrsti među vrhunska.
Osobni alati